Suđenje

Ristanić: Dovoljno dokaza za osuđujuću kaznu

5. Aprila 2022.15:49
Prvog dana iznošenja završne riječi, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je navelo da je u toku postupka predočeno dovoljno dokaza na osnovu kojih Sud Bosne i Hercegovine može osuditi Đorđa Ristanića za zločine u Brčkom.

Đorđe Ristanić Foto: BIRN BiH.

Na početku iznošenja završne riječi tužilac Seid Marušić je kazao da Sudsko vijeće može, na osnovu dokaza izvedenih u toku sudskog postupka, donijeti osuđujuću odluku za Đorđa Ristanića, optuženog za ratne zločine počinjene na području Brčkog.

Kao nekadašnji predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, Ristanić je optužen da je u periodu od aprila do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata.

U optužnici se navodi da je Ristanić, kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, izvršio progon stanovništva i to ubistvima, zatvaranjem i drugim teškim oduzimanjem fizičke slobode, prisilnim preseljenjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima slične prirode učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede.

Marušić je rekao da je 29. aprila 1992. godine izabran sastav Ratnog predsjedništva Brčko, koji je bio jednonacionalan, a sve odluke je potpisivao predsjednik Ristanić. Prema njegovim riječima, Ratno predsjedništvo je bilo najveći instrument “bosanskih Srba” u Brčkom.

“U ranim jutarnjim satima 30. aprila 1992. počelo je rušenje mostova u Brčkom, a 1. maja počele su vojne operacije i preuzeta je kontrola nad ključnim objektima u gradu. Srpske snage su 3. maja zauzele dijelove grada koji su bili nastanjeni bošnjačkim stanovništvom, kada je počelo odvođenje civila i ubijanje (…) Čelnici Ratnog predsjedništva su viđani na određenim lokacijama, pa je tako Ristanić viđen u objektima gdje su bili zatočeni civili”, naveo je Marušić.

Prema njegovim riječima, Ratno predsjedništvo je imalo faktičku nadležnost nad policijom, a Stanica javne bezbjednosti (SJB) Brčko je bila podređena Centru službi bezbjednosti (CSB) Bijeljina.

Marušić je kazao da je Ristanić imao stalne kontakte s komandama vojnih jedinica, u početku Jugoslovenske narodne armije (JNA), a potom Vojske Republike Srpske (VRS).

“Iz aktivnosti Ratnog predsjedništva Brčko jasno je da su bili u funkciji provođenja politike Srpske demokratske stranke (SDS)”, dodao je Marušić, dodavši da je Ristanić potpisivao propusnice za puštanje osoba koje su bile zatvorene u logoru “Luka”.

Civili su, kako je naveo, bili zatvarani na više lokacija u Brčkom, među kojima u SJB-u Brčko, a nije im bio predočen razlog zatvaranja. Kako je rekao, o svemu je bilo upoznato Ratno predsjedništvo.

Marušić je u završnoj riječi podsjetio na izjave pojedinih svjedoka koji su govorili o odvođenjima u logor “Luka”, gdje su maltretirani i ubijani, te da je tamo često dolazio Ristanić.

Tužilaštvo BiH će iznošenje završne riječi nastaviti 10. maja.

Emina Dizdarević Tahmiščija