Vijest

Podrška ratnih zločinaca vladajućim strankama na izborima u Srbiji

29. Marta 2022.10:18
Četvorica osuđenih ratnih zločinaca na predstojećim izborima u Srbiji dali su podršku strankama u vladajućoj koaliciji, navodi se u novom izveštaju Inicijative mladih za ljudska prava.

This post is also available in: English


Žena glasa na biračkom mestu u Beogradu na poslednjim izborima u junu 2020. Foto: EPA-EFE/Andrej Čukić.

Nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava u svom izveštaju objavljenom u ponedeljak kaže da su četvorica ratnih zločinaca uključena u političku kampanju uoči parlamentarnih i predsedničkih izbora u Srbiji koji će se održati 3. aprila.

Vladimir Lazarević, Veselin Šljivančanin i Nikola Šainović podržali su kandidate Srpske napredne stranke (SNS), odnosno Socijalističke partije Srbije (SPS), glavne stranke u vladajućoj koaliciji, navodi se u izveštaju „Odnos prema ratnim zločinima u predizbornoj kampanji 2022. godine“.

Lider ultranacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj kandidat je za poslanika Skupštine, ali je javno podržao kandidaturu predsednika Srbije Aleksandra Vučića za drugi mandat.

Vladimir Lazarević, general u penziji, tokom rata na Kosovu 1998-99. komandovao je Prištinskim korpusom Vojske Jugoslavije i od strane Haškog tribunala osuđen je na 14 godina zatvora za ubistva, deportacije i nehumano postupanje prema kosovskim Albancima.

Veselin Šljivančanin, bivši oficir Jugoslovenske narodne armije (JNA), osuđen je pred Haškim tribunalom na deset godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja torture zatvorenika i saučesništva u ubistvu oko 260 zarobljenika tokom rata u Hrvatskoj.

Nikola Šainović, tokom rata na Kosovu potpredsednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije, bio je osuđen na 18 godina zatvora zbog ubistva, deportacije i nečovečnog tretmana kosovskih Albanaca 1999. godine.

Vojislav Šešelj je osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja na ratne zločine nad Hrvatima u selu Hrtkovci 1992. godine.

Prema izveštaju Inicijative mladih za ljudska prava, mejnstrim mediji su o izborima intervjuisali još dve osobe osuđene za ratne zločine – Dragana Vasiljkovića, zvanog Kapetan Dragan, i Vinka Pandurevića, koji su kritikovali opozicionog predsedničkog kandidata Zdravka Ponoša, koji važi za najozbiljnijeg Vučićevog oponenta.

„Mislim da je važno i indikativno da imamo šest osuđenih ratnih zločinaca koji podržavaju izborne liste i kandidate vladajuće koalicije SNS i SPS“, rekao je Marko Milosavljević, jedan od autora izveštaja.

U dokumentu se, međutim, navodi da je Ponoš izjavio da je ratni komandant Vojske Republike Srpske (VRS) i osuđeni ratni zločinac, Ratko Mladić „jedna tragična ličnost”, te da je „vojnički uradio briljantne stvari u BiH”.

Dva člana Srpske radikalne stranke čije hapšenje traži Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) na izborima 3. aprila kandiduju se za poslanike.

Radi se o Vjerici Radeti i Petru Jojiću koje je MMKS optužio za nepoštovanje ovog suda odnosno da su pretili, ucenivali i podmićivali svedoke tokom suđenja Šešelju.

Bivša Šešeljeva sekretarica Ljiljana Mihajlović, koja se u Zemunu nezakonito uselila u stan hrvatske porodice dok su bili na odmoru, takođe je kandidat SRS-a.

Na parlamentarnoj listi „Dr. Miloš Jovanović – Nada za Srbiju” nalazi se Božidar Delić, penzionisani general Vojske Jugoslavije koji je tokom rata na Kosovu bio komandant 549. motorizovane brigade.

Nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) navela je da je 549. motorizovana brigada odgovorna za napade na osam kosovskih sela u kojima je poginulo ukupno 885 ljudi. Iz Tužilaštva za ratne zločine (TRZ) Srbije su 2013. za BIRN istakli da je Delić više puta bio pod istragom, iako je negirao da je počinio ratne zločine. Nikada nije optužen.

Momir Stojanović, koji je tokom rata na Kosovu bio načelnik Odseka za bezbednost Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, javno je za predsednika podržao Ponoša.

Interpol je 2015. godine raspisao ‘crvenu poternicu’ za Stojanovićem i još 16 drugih osoba koje je Misija EU za vladavinu prava na Kosovu (Euleks) sumnjičila da su odgovorni za ubistva albanskih civila u selima Meja i Korenica počinjena u aprilu 1999. Stojanović je negirao ove navode.

Milica Stojanović


This post is also available in: English