Prvi put mu je bilo neobično i nije mogao odmah da shvati o čemu se radi.

“Malo mi je bilo neprijatno ali šta ću”, kaže Mulahasić koji je u ratu izgubio 16 članova porodice u Višegradu među kojima oca i majku.

Ove godine uobičajno postrojavanje u crnim uniformama u centru grada zvanično je otkazano nakon što je to zabranila policija u Republici Srpskoj.

Ali uprkos zabrani već u subotu neki od povratnika nisu bili u Višegradu kada su ih novinari pozvali da razgovaraju sa njima. Na Bikavcu, naselju iznad Višegrada gdje su se na početku rata desili brojni ratni zločini i gdje danas živi desetak povratničkih porodica, u većini kuća nije bilo nikoga. Mulahasić govori da porodica jednog od komšija nije došla u posjetu zbog najavljenog okupljanja “ravnogoraca”.

U telefonskom razgovoru Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja Žena – žrtva rata, kaže kako vikend nije dočekala u Višegradu, između ostalog, zbog najavljenog okupljanja “ravnogoraca” i dolaska njihovih članova iz Srbije i Crne Gore. Sličnog su stava, navodi, i drugi povratnici s kojim je razgovarala, a koji nisu bili u Višegradu 12. i 13. marta.

“Znala sam da je jedan dio Bošnjaka napustilo Višegrad prije 13. marta, znam da nisu htjeli da budu tu na taj događaj iz njima poznatog razloga i straha, dio njih nije želio da svjedoči tim događajima nakon one prvostepene presude”, kaže ona dok podsjeća na prvostepenu presudu Državnog suda prema kojoj su pripadnici pokreta oslobođeni za izazivanje mržnje i netrpeljivosti.

Abid Mulahasić. Foto: BIRN BiH

U međuvremenu, iz Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i dijaspore izrazili su razočarenje zbog nemogućnosti dolaska u “Draževinu”.

“Danas pod pritiskom svjetskih moćnika i muslimana (koji se od 1993. godine zovu Bošnjaci), komunistička Bosna i Hercegovina se pretvara u islamsku državu. Nama Srbima se zabranjuje obilježavanje pomena našem najvećem srpskom sinu Dragoljubu Mihailoviću koji je u svim ratovima u kojima je učestvovao bio na strani pravde i saveznika”, napisali su u priopćenju.

Niko od pripadnika ravnogorskih udruženja u Višegradu nije bio raspoložen razgovarati zvanično u toku subote. Tek su u nezvaničnim razgovorima kazali kako će se okupljanje ipak desiti ali bez postrojavanja u centru grada.

U nedjelju se nekoliko desetina njih okupilo u Dobrunskoj rijeci, poznatoj kao “Draževina”, nadomak Višegrada gdje se nalazi spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću, pravoslavna crkva i još dva spomenika za njegove stradale suborce.

Na parkingu pored Manastira Dobrunska rijeka i iznad dvorišta bila su parkirana auta crnogorskih i srbijanskih registarskih tablica a na samom ulazu u dvorište manastira postavljen je štand na kojem su se mogle kupiti kokarde, majice sa likom Draže Mihailovića, zastave i druga obilježja.

Prvi sudionici počeli su se skupljati oko devet sati ujutro, kada su na misu došli i drugi vjernici u vrijeme početka Vaskršnjeg posta. Sve vrijeme njihovo okupljanje pratili su policajci iz Republike Srpske koji su pregledali vozila i osobe tražeći uniforme, zastave i druga obilježja. Njima se kasnije pridružilo i pet pripadnika mirnovnih snaga EUFOR-a. Novinarima BIRN-a BiH, koji su jedini pratili skup, objašnjeno je da će za medije govoriti jedino organizatori i da bi najbolje bilo da se razgovori ne traže pojedinačno od prisutnih.

Poruke sa okupljanja

Ravnogorci ispred Manastira Dobrunska Rijeka. Foto: BIRN BiH

Uz nazdravljanje i pozdrav “pomaže Bog”, okupljeni su se uputili ka spomen-obilježju koje je postavljeno nešto više iznad manastira na kojem se navodi da su “Draža i njegovi suborci” zatočeni i ubijeni na toj lokaciji.

Tokom polaganja cvijeća i paljenja svijeća ispred spomenika Draži Mihailoviću, četničkom vojnom vođi tokom Drugog svjetskog rata koji je 1946. godine osuđen za veleizdaju i saradnju sa nacističkom Njemačkom, organizatori su poručili da trebaju ostati složni i da ne smiju odustati od svojih uvjerenja i tradicije, koja se odnosi i na obilježavanje 13. marta.

“S ovog mjesta pozivamo, vrlo je ružno danas što su nas pritisli da se mi ne okupljamo na ovaj dan, prijete nam neke vehabije tamo, nije problem nikakav, imamo i mi braću Čečene, našeg brata Kadirova koji nas podržava i pozdravlja. Najbolji će on biti kad dođe da ih pozdravi i ovdje u Bosni i na Kosovu, to zapamtite”, kazao je govoreći ispred spomenika jedan od organizatora čije ime novinari BIRN-a BiH nisu uspjeli saznati.

On je govorio o događaju koji je dva dana ranije uznemirio građane Višegrada kada su sljedbenici političkog pokreta “Vjera, narod, država”, predvođeni bivšim selefijskim predavačem Saninom Musom, posjetili Višegrad da bi klanjali namaz u lokalnoj džamiji. U objavama na Facebook stranici ovog pokreta bilo je najavljeno da će posjetiti Višegrad u nedjelju na dan okupljanja pripadnika ravnogorskih pokreta ali su od toga odustali nakon poziva povratnika u Višegradu da ne stvaraju dodatne tenzije.

Iz Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i dijaspore su pokret optužili za izazivanje međunacionalne i vjerske mržnje spominjući i riječi poput terorizam u svojoj objavi.

Predsjednik Ravnogorskog pokreta Republike Srpske Dušan Sladojević kazao je da njemu takvo okupljanje ne smeta jer “svako treba da obilježava svoje bitne datume”.

“Smeta mi samo što su rekli da daju potporu kao da je neko ugrožen. Ovdje svu zaštitu svi ljudi bilo koje vjere i nacije, uživaju zaštitu legalnih i legitimnih organa Republike Srpske”, naveo je on.

Njemu smeta zabrana okupljanja u gradu ali kaže da će datum uvijek nastaviti obilježavati molitvom i odavanjem počasti Mihailoviću.

“Kada odajemo parastos, mi odajemo i počast generalu, on nije bio poštar i vatrogasac, po vojničkom pravilu službe kad se odaje počast takvim ljudima, odaje se po pravilu vojničke službe, a to je što mi radimo postrojavanjem, predaje raporta vojvodi Aleksiću, kao simbol uspomene na tog čovjeka”, kazao je on.

Dušan Sladojević (lijevo) i Brane Ponjarac (desno). Foto: BIRN BiH

Uz uzvike “živjela Srbija” i “živjela Republika Srpska” prisutni su se uputili ka narednom spomen-obilježju, nakon čega su se “spustili” natrag do manastira gdje je postavljen kip Mihailovića.

Vjerski poglavar koji je predvodio parastos poručio je da je njima “pravoslavlje iza svega”, te pozvao okupljene da za ruske vojnike koji se bore za krst časni i slobodu zlatnu kao i “ravnogorci”, ali i za pravoslavce u Ukrajini glasno uzviknu “ura”. Uz objašnjenje da žele pokazati da “ne mrze muslimane” zatraženo je i uzvikivanje za čečenskog vođu Ramzana Kadirova.

Ove godine okupljeni su se suzdržali od nošenja uniformi. Takva obilježja su ranije uznemiravala povratnike.

Sladojević tvrdi da razumije strahove povratnika.

“Čovjek koji je stradao, njemu je teško, njemu malo fali da ga asocira na njegovo stradanje, to je prirodno. Ali im ja poručujem, od ‘ravnogorca’ nijednog ne trebaju da se osjećaju neprijatno”, kazao je on, napominjući da ne može voljeti BiH ako mu se brani da bude ono što jeste.

“Ustvari ja volim BiH, ali ne volim vlasti koje mi to brane”, kazao je on.

Hasečić kaže da su je postrojavanja vraćala u najteže trenutke sa početka rata.

“Dolazi do retraumatizicije, danima sebi ne možemo doći, vraćaju se svi naši strahovi”, objasnila je Hasečić.

Ona je godinama ranije ponavljala na koji način okupljanja utiču na preživjele žrtve ratnih zločina u Višegradu. Zbog toga dana krivi vlasti i sigurnosne agencije što nisu ranije zabranili okupljanja na “jednostavan način” kako su to uradili ove godine.