Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English


Crnogorska ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić (u sredini) i premijer Zdravko Krivokapić (desno) u Podgorici. Foto: Vlada Crne Gore.

Evropska unija je u srijedu pozvala Crnu Goru da suspenduje emitovanje Russian Today i Sputnika u skladu sa njenim restriktivnim mjerama protiv Rusije.

Crna Gora je 1. marta saopštila da se pridružila sankcijama EU-a za Rusiju zbog ukrajinskog rata, ali većina restriktivnih mjera, uključujući i zabranu ruskih medija, i dalje je na čekanju.

“Pozivamo Vladu da… osigura zakonski osnov kako bi nadležna državna tijela, uključujući i Agenciju za elektronske medije (AEM), mogla donijeti neophodne odluke”, navodi se u saopštenju za medije EU-a.

Evropska unija u čije članstvo Crna Gora želi da uđe je 2. marta suspendovala emitovanje Sputnika i Russia Today u zemljama članicama, optužujući te medije da šire dezinformacije i koriste manipulaciju informacijama kao operativni alat ruskog napada na Ukrajinu.

Visoki predstavnik EU-a za inostrane poslove Josep Borrel kazao je da su ruski mediji u državnom vlasništvu od ključne važnosti za ubrzavanje i podršku ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu.

Crna Gora se također obavezala da će zabraniti prelet ruskih prevoznika preko svog zračnog prostora i pristup svojim aerodromima, te da će zabraniti transakcije sa Ruskom centralnom bankom i nekoliko drugih banaka.

Ali do sada je zabrana ruskih letova jedina mjera koju je vlada zaista i potvrdila.

Ministrica javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić je 3. marta pozvala vladu da suspenduje emitovanje Russia Today i Sputnika.

Prijedlog je navodno odgođen zbog sumnje da takva odluka ne bi dobila dovoljnu podršku unutar koalicione vlade.

“Crna Gora će pratiti mjere EU-a prema Rusiji, pa prema tome i mjere koje se odnose na zaustavljanje širenja dezinformacija i propagande preko medija koji su prepoznati po plasiranju lažnih vijesti”, izjavila se Srzentić za Vijesti 3. marta.

Prema zakonu Crne Gore o međunarodnim restriktivnim mjerama, ministarstva predlažu mjere, ali Vlada ih mora i zvanično potvrditi prije provedbe. Nakon potvrde, Vlada šalje spisak mjera državnim institucijama koje ih moraju sprovesti.

Prema zakonu, Agencija za elektronske medije može zabraniti emitovanje ako medijske kuće promovišu mržnju ili ugrožavaju državnu sigurnost.

Međutim, Udruženje novinara Crne Gore se 3. marta suprotstavilo zabrani, uspoređujući je sa cenzurom.

“Odluka o zabrani ruskih medija je pogrešna i mi izražavamo bojazan da će domina efektom doći do cenzure na slobodu izražavanja u čitavoj Evropi”, naveli su.

Rusija uživa značajnu podršku u multietničkoj i multireligijskoj Crnoj Gori, posebno među velikom srpskom zajednicom koja čini nešto manje od 30 posto stanovništva te zemlje.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva