Subota, 1 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Šešelj na izbornom elektronskom bilbordu na aerodromu u Beogradu. Foto: BIRN.

Ultranacionalistički političar i lider SRS-a, Vojislav Šešelj, pokušaće da vrati svoje mesto u Skupštini Srbije na izborima 3. aprila – iako mu, nakon što ga je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudio za ratni zločin, treba biti zabranjeno da bude poslanik.

Podsetimo, Šešelja je MMKS sa sedištem u Hagu u aprilu 2018. osudio na deset godina zatvora zbog podsticanja ratnih zločina nad Hrvatima u selu Hrtkovci 1992. Međutim, zbog godina koje je prethodno proveo u pritvoru, on nije služio zatvorsku kaznu.

Šešelj je bio poslanik kada je osuđen, a prema zakonu u Srbiji, ako je poslanik osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest meseci, mandat mu prestaje. Ali u slučaju Šešelja zakon nije primenjen.

Ivana Žanić, direktorka Fonda za humanitarno pravo sa sedištem u Beogradu, smatra da „osim što je Srbija jasno pokazala da ne poštuje presude suda u Hagu, ne poštuje ni zakone koje je donela njena vlada”.

„Videli smo da je Vojislav Šešelj, nakon što ga je tribunal u Hagu osudio, potpuno normalno nastavio da obavlja funkciju poslanika“, ističe Žanić.

Iako je Šešelj, u vreme kada je osuđen, bio poslanik, na izborima 2020. je izgubio svoje mesto u Skupštini jer njegova stranka nije uspela da osvoji dovoljno glasova da pređe cenzus od tri odsto potreban za ulazak u zakonodavnom domu.

Sada se nada da će uspeti da ponovo postane deo zakonodavne vlasti, a Žanić naglašava da su on i SRS u poslednje vreme politički postali sve aktivniji, podržavajući rat Vladimira Putina protiv Ukrajine.

„U poslednje vreme, nakon ruske invazije na Ukrajinu, u medijima se on promoviše kao neko ko podržava Rusiju i njene akcije, pa sve to ide na ruku desničarima koji su poslednjih godina u Srbiji postali dosta jaki”, ističe Žanić za BIRN.

Šešeljeve pravne bitke još nisu završene. Trenutno se protiv njega i Srbije vodi parnica koju je pokrenuo Hrvat koji je tokom rata 1992. godine morao da pobegne iz Hrtkovaca, a koji za to traži odštetu pred Građanskim odeljenjem Višeg suda u Beogradu.

Šešelj je prvi na izbornoj listi SRS-a za parlamentarne izbore, a što se tiče predsedničkih izbora koji se takođe održavaju 3. aprila on je pozvao svoje pristalice da glasaju za aktuelnog predsednika Aleksandra Vučića, inače bivšeg funkcionera SRS-a, kako bi on pobedio još u prvom krugu.

„Ne smemo dozvoliti da bude drugog kruga predsedničkih izbora, jer bi u drugom krugu ovi izdajnici (opozicione stranke) napravili haos u Srbiji i krvoproliće“, rekao je Šešelj.

Vučić i Tomislav Nikolić, takođe nekadašnji bliski saradnik Šešelja, napustili su SRS 2008. godine te formirali Srpsku naprednu stranku, koja je na vlasti od 2012. godine.

Povezane vijesti
Saznajte više
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva