Subota, 19 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Šešelj na izbornom elektronskom bilbordu na aerodromu u Beogradu. Foto: BIRN.

Ultranacionalistički političar i lider SRS-a, Vojislav Šešelj, pokušaće da vrati svoje mesto u Skupštini Srbije na izborima 3. aprila – iako mu, nakon što ga je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudio za ratni zločin, treba biti zabranjeno da bude poslanik.

Podsetimo, Šešelja je MMKS sa sedištem u Hagu u aprilu 2018. osudio na deset godina zatvora zbog podsticanja ratnih zločina nad Hrvatima u selu Hrtkovci 1992. Međutim, zbog godina koje je prethodno proveo u pritvoru, on nije služio zatvorsku kaznu.

Šešelj je bio poslanik kada je osuđen, a prema zakonu u Srbiji, ako je poslanik osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest meseci, mandat mu prestaje. Ali u slučaju Šešelja zakon nije primenjen.

Ivana Žanić, direktorka Fonda za humanitarno pravo sa sedištem u Beogradu, smatra da „osim što je Srbija jasno pokazala da ne poštuje presude suda u Hagu, ne poštuje ni zakone koje je donela njena vlada”.

„Videli smo da je Vojislav Šešelj, nakon što ga je tribunal u Hagu osudio, potpuno normalno nastavio da obavlja funkciju poslanika“, ističe Žanić.

Iako je Šešelj, u vreme kada je osuđen, bio poslanik, na izborima 2020. je izgubio svoje mesto u Skupštini jer njegova stranka nije uspela da osvoji dovoljno glasova da pređe cenzus od tri odsto potreban za ulazak u zakonodavnom domu.

Sada se nada da će uspeti da ponovo postane deo zakonodavne vlasti, a Žanić naglašava da su on i SRS u poslednje vreme politički postali sve aktivniji, podržavajući rat Vladimira Putina protiv Ukrajine.

„U poslednje vreme, nakon ruske invazije na Ukrajinu, u medijima se on promoviše kao neko ko podržava Rusiju i njene akcije, pa sve to ide na ruku desničarima koji su poslednjih godina u Srbiji postali dosta jaki”, ističe Žanić za BIRN.

Šešeljeve pravne bitke još nisu završene. Trenutno se protiv njega i Srbije vodi parnica koju je pokrenuo Hrvat koji je tokom rata 1992. godine morao da pobegne iz Hrtkovaca, a koji za to traži odštetu pred Građanskim odeljenjem Višeg suda u Beogradu.

Šešelj je prvi na izbornoj listi SRS-a za parlamentarne izbore, a što se tiče predsedničkih izbora koji se takođe održavaju 3. aprila on je pozvao svoje pristalice da glasaju za aktuelnog predsednika Aleksandra Vučića, inače bivšeg funkcionera SRS-a, kako bi on pobedio još u prvom krugu.

„Ne smemo dozvoliti da bude drugog kruga predsedničkih izbora, jer bi u drugom krugu ovi izdajnici (opozicione stranke) napravili haos u Srbiji i krvoproliće“, rekao je Šešelj.

Vučić i Tomislav Nikolić, takođe nekadašnji bliski saradnik Šešelja, napustili su SRS 2008. godine te formirali Srpsku naprednu stranku, koja je na vlasti od 2012. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Illustracija: Sanja Pantić/BIRN
Kosovski bluz deradikalizacije: Hvatanje koraka s povratnicima iz Islamske države
Za jednu malu zemlju, Kosovo je poslalo mnogo građana u kalifat. Preživjeli su se vratili u zatvore, programe reintegracije i prepirke oko marama u učionicama.
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Sud u Podgorici ukinuo pritvor optuženom za ratne zločine
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva