Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Predsjedavajući Doma Denis Zvizdić je rekao da će ovaj zakon biti upućen na dodatno usaglašavanje radi nedostatka entitetske većine.
Poslovnikom o radu Parlamenta BiH je definisano da “ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta, kolegij (Predstavničkog doma Parlamenta BiH) će nastojati, radeći kao komisija, u roku od tri dana, postići saglasnost. Ako predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg postignu saglasnost, relevantna odluka Doma smatra se usvojenom, a Dom se o tome obavještava na odgovarajući način. Saglasnost se postiže konsenzusom predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg”.
U današnjem radu Parlamenta BiH za glasanje na većini tačaka nije bilo entitetske, ali je bilo opšte većine. Vrlo rijetko se dešava da članovi Kolegija Predstavničkog doma PBiH postignu saglasnost na konsultacijama i da zakon bude usvojen, kaže zastupnik Naše stranke Damir Arnaut.
“Od Daytona do danas se nije desilo više od pet puta. Ako njih troje ne postignu saglasnost zakon se vraća u Dom. Opet je neophodno da ponovo dobije opštu većinu, a ovaj put se gleda da li je dvije trećine ili više zastupnika bilo protiv. Dakle, u prvom krugu treba pet glasova za iz RS-a, a u drugom krugu ne smije biti deset protiv”, pojašanjava Arnaut za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Pravilnikom je definisano da “ako kolegij (…) postigne saglasnost novim rješenjem koje nije bilo predmet glasanja u Domu, odluku donosi većina od ukupnog broja poslanika ili delegata koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da glasovi protiv ne sadrže dvije trećine ili više poslanika ili delegata izabranih iz svakog entiteta”.
Zastupnik Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije (SDP) kaže da “ako opozicija iz RS-a bude glasala za ovaj zakon u drugom krugu da će on biti usvojen”.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović navodi da moraju vidjeti o čemu se konkretno radi, te će opozicija u RS-u imati konkretan stav nakon što dobiju nazad zakon.
“Opozicija ne učestvuje u donošenju odluka dok se ne riješi nametnuta Inzkova odluka. Vidjet ćemo do sljedeće sjednice šta će se desiti. Da li će se riješiti pitanje Inzkovog zakona ili će ostati ovako. Vidjet ćemo šta znači za dalje učešće u radu”, kaže za BIRN Borenović te dodaje da nije bilo razgovora sa drugim strankama opozicije u Federaciji kada je riječ o ovom zakonu.
Vijeće ministara BiH je sredinom juna prošle godine usvojilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, o čemu je BIRN ranije pisao.
Prijedlogom zakona uređena su pitanja koja je potrebno hitno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcionisanje pravosuđa i VSTV-a, a što je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Tada je nakon usvajanja zakona na sjednici Vijeća ministara navedeno kako su ovim zakonom riješena pitanja poput sukob interesa članova VSTV-a. Osim toga, zakon reguliše i izvještaje o imovini sudija i tužilaca, što uključuje i same članove VSTV-a te njihovu provjeru, osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, pravne lijekove protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune u vezi sa disciplinskim prekršajima i disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija i tužilaca.
