Sutra obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Fotografija koja će biti dio izložbe. Foto: Yad Vashem Museum

Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH, objašnjava kako je ova izložba posvećena konferenciji u Wannseeju, sa ciljem da se objasni kako je došlo do konačnog rješenja jevrejskog pitanja.

“Ovo je jedan postupak koji je trajao mnogo duže i on je zvanično počeo tzv. Nurnberškim zakonima, kada su Jevreji polako stavljani u Njemačkoj van zakona. I kako je to rađeno u Njemačkoj, kako se širio rat i kako je jedna po jedna zemlja Evrope potpadala pod Njemačku, onda su isti ti zakoni primjenjivani i u drugim zemljama”, kaže Tauber, koji je autor ove izložbe.

Prema njegovim riječima, prije holokausta su doneseni zakoni prilikom čega su Jevreji obespravljeni, oduzeta im prava za normalan život, a nakon toga su postali građani drugog reda.

“Kad se to shvati, onda se shvati suština jednog holokausta, odnosno najvećeg od svih genocida koji se ikada desio u historiji čovječanstva. Onda možemo razgovarati o tome kako su mogli uopšte da odvedu tolike milione ljudi, da završe u gasnim komorama. Važno je ne da se priča, važno je da mi odgojimo jednu generaciju koja će shvatiti da postoji odgovornost”, kaže Tauber, dodavši da se na kraju izložbe nalazi jedan plakat – izložba “Židovi”, koja je bila u Sarajevu postavljena u septembru 1942. godine.

U sklopu programa obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, bit će održana i promocija priručnika, koji je nastao u koordinaciji s Centrom za postkonfliktna istraživanja (PCRC), Institutom edukatora za ljudska prava i forum ZFD-om.

Velma Šarić iz PCRC-a navodi da je priručnik “Holokaust i mir – lekcije iz prošlosti za budućnost”, pedagoški vodič za edukatore i edukatorice koji rade u formalnom i neformalnom obrazovanju u polju izgradnje mira.

“Imajući u vidu tragičnu prošlost i rat na Zapadnom Balkanu, shvatili smo da je jedan ovakav priručnik nužno potreban kako bismo osigurali obrazovne alate svima koji žele da se bave izgradnjom mira, promocijom ljudskih prava, konstruktivnim dijalogom, procesom suočavanja s prošlošću i kulturom sjećanja”, kaže Šarić.

Kako navodi, potreba za ovakvim priručnikom je nužna, i to ne samo u našoj državi, već cijeloj regiji Zapadnog Balkana pošto se svakodnevno susrećemo s problemom konfliktnih i etnocentričnih narativa.

“Činjenica je da se cijelo mirovno obrazovanje i prevencija nasilnih konflikata za sada radi van školskih učionica, odnosno kroz neformalno obrazovanje koje provodi nevladin sektor. U BiH postoje tri različite interpretacije prethodnog rata, zbog čega su mladi ljudi izloženi jednostranim porodičnim narativima, koji su nerijetko ne samo narativi prethodnog rata, već i iz Drugog svjetskog rata”, kaže Šarić.

Ona govori da se Bosna i Hercegovina u protekloj godini suočavala s velikim brojem izazova nakon što je usvojen Zakon o negiranju genocida i holokausta.

“Čast nam je promovisati ovaj priručnik s Jevrejskom zajednicom u BiH na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, i 80 godina od Wannsee konferencije koja je definisala finalno rješenje jevrejskog pitanja, a koje je nažalost rezultiralo ubistvom u gasnim komorama miliona Jevreja”, navodi Šarić.