Indeks percepcije korupcije za prošlu godinu: BiH među tri najgore zemlje u Evropi

Ivana Korajlić i Srđan Blagovčanin. Foto: BIRN BiH

“Indeks percepcije korupcije rangira, odnosno dodjeljuje ocjene na skali od nula do 100, gdje nula predstavlja najveći mogući stepen korupcije, dok 100 predstavlja potpuno odsustvo korupcije. Naravno ne postoji nijedna država u svijetu u kojoj korupcije apsolutno nema”, kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI-a u BiH.

Korajlić je navela da su prema ovogodišnjim rezultatima na globalnom nivou najbolje države Danska, Finska i Novi Zeland, dok su najgore pozicionirane države Južni Sudan, Sirija i Somalija. Bosna i Hercegovina je treća najgora država u Evropi, a iza naše države su samo Ukrajina i Rusija.

“Kada govorimo o BiH, ona se nalazi na 110. poziciji od 180 zemalja sa ocjenom 35. Nije ostvaren nikakav napredak u odnosu na prošlu godinu, ista je ocjena i ovo je ponovo najgora pozicija od 2012. godine, od kako Indeks percepcije korupcije omogućava da se porede rezultati”, kazala je Korajlić, dodavši da je BiH zajedno sa Albanijom najgora u regionu.

Kako je navela, riječ je o jednom od najrelevantnijih pokazatelja prisustva korupcije u javnom sektoru u svijetu, koji omogućava prije svega praćenje trendova pojedinačnih zemalja u odnosu na nivo korupcije – od zloupotrebe javnih sredstava i funkcije, te sposobnosti vlasti uopšte da se izbore sa korupcijom.

“S tim što ove godine u fokusu samog izvještaja koji prati Indeks percepcije korupcije je zapravo poveznica između ljudskih prava i korupcije, gdje se zapravo pokazalo da što su više ugrožena ljudska prava u određenoj državi, to je i nivo korupcije veći. Odnosno, ugrožavanje ljudskih prava u isto vrijeme sprečava borbu protiv korupcije”, objašnjava Korajlić.

Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI-a u BiH, naveo je da u zemlji ne postoji nikakav institucionalni odgovor na probleme korupcije. Dodao je da je apsolutni prioritet da se stvore elementarni preduslovi za održavanje izbora u oktobru, kazavši da bi bez toga zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje dalji opstanak države.

“Potpuni prestanak funkcionisanja državnih institucija, otklonilo je bilo kakvu dilemu da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Bjesomučna pljačka državnih resursa, odnosno građana, sve se više intenzivira. Zemlja se nalazi na ivici potpunog haosa. Ako ne funkcionišu parlamenti, ako ne funkcioniše izvršna vlast, ako je pravosuđe zarobljeno od strane etnonacionalističkih lidera, ova zemlja i njeni resursi praktično postaju u potpunosti vlasništvo etnonacionalističkog kartela”, rekao je Blagovčanin.

Korajlić je također navela da TI svake godine objavljuje pokazatelje o procesuiranju korupcije, gdje je vidljivo da su trendovi negativni te da je Tužilaštvo BiH prošle godine imalo samo jednu podignutu optužnicu za visoku korupciju.

“Sveukupno gledano smanjuje se broj istraga, smanjuje se broj optužnica i pravosnažnih presuda”, kazala je ona.