Strategija za borbu protiv stranih uticaja i nestabilnosti na Balkanu

Screenshot mape iz izvještaja

Izvještaj “Od krize do približavanja – strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru”, kako se navodi, nudi kratkoročnu strategiju za preokretanje alarmantnog pogoršanja stanja na Balkanu, te rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regionu.

“U srži strategije je jasna tvrdnja – trodecenijski, nasilni raspad Jugoslavije može se okončati tamo gde je i počeo, na Kosovu. Ova tvrdnja se odnosi na krizu u Bosni i Hercegovini koja se još uvijek odvija. Snažne američke sankcije uvedene početkom januara 2022. godine, čak i ako se prošire na širi spektar korumpiranih ličnosti u zemlji, neće izliječiti decenijama dugu, neodrživu paralizu BiH”, stoji u izvještaju.

S druge strane, kako se navodi, priznanje Kosova od strane četiri članice NATO-a koje ga dosad nisu priznale – Španije, Slovačke, Rumunije i Grčke – transformisalo bi zastarjeli dijalog koji vodi Evropska unija (EU) između Beograda i Prištine, i čitavog regiona, uključujući BiH.

U izvještaju stoji kako bi stvaranjem puta za članstvo Kosova u NATO-u, nestala prednost koju Srbija ima nad svojim susjedima, kao i nad Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i EU.

“Umjesto toga, ravnoteža bi omogućila Beogradu i Prištini da pregovaraju o jedinom stabilizacijskom rješenju svog spora – međusobnom priznanju zasnovanom na potpuno suverenoj, unitarnoj i funkcionalnoj Republici Kosovo, uz punu zaštitu zajednice kosovskih Srba”, dodaje se u izvještaju.

Prednosti takve nagodbe, kako se ističe, daleko su izvan Kosova.

“Što je integrisaniji sjever zemlje, kojim dominiraju Srbi, manje je izvodljiva bilo kakva ‘unija Kosova i Albanije’ ili eventualna podjela, trajna prepreka i ‘Velikoj Albaniji’ i ‘Velikoj Srbiji’. Umjesto uporišta za destabilizirajući ruski i kineski politički uticaj, Kosovo bi postalo bedem protiv etnoteritorijalnih aspiracija i etnonacionalne subverzije koju promovišu Moskva i Peking”, navodi se u izvještaju.

Također se dodaje i da je rastuće jedinstvo unutar Zapadne alijanse najbolji način da se provjeri “mađarska promocija i zaštita neliberalnog srpskog režima na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, uključujući koordinisano miješanje [zvanične] Budimpešte u Bosnu i Hercegovinu”.

U izvještaju se, između ostalog, navodi kako prihvatanje zapadnog poretka od strane Srbije otvara put za ponovne pregovore o “manjkavom Dejtonskom sporazumu koji zarobljava Bosnu i Hercegovinu”.

“Sa Srbima u BiH koji su također predani zapadnom poretku, raspršit će se hrvatski separatizam i bošnjački demografski oportunizam. Istina, kosovsko rješenje ne rješava sve bolne dileme u BiH – ono ispunjava preduvjet za njihovo rješavanje: srpsko prihvatanje trajnosti i održivosti bosanske države”, stoji u izvještaju, čiji je glavni autor Edward P. Joseph iz SAD-a, a u njegovoj izradi su učestvovali autori iz Srbije, Kosova, Rumunije, Slovačke i Španije.

Izvještaj u cijelosti možete pročitati na ovom linku.