INO BiH Goražde: Najteže je reći porodicama da nemate nova saznanja
Goražde. Foto:BIRN BiH
Prema podacima Instituta za nestale BiH, dosad su ukupno obavljene ekshumacije na 444 lokacije na području općina gdje djeluje Terenski ured Goražde – teritoriji Foče, Ustikoline, Goražda, Čajniča, Rogatice, Pala i Prače, Višegrada i Rudog. Do sada je identifikovano oko 1.000 žrtava, ali se u goraždanskom Centru za obdukciju i identifikaciju nalazi još 70 neidentifikovanih posmrtnih ostataka.
Glasnogovornica INO-a BiH Emza Fazlić kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su ovu godinu obilježile dvije ekshumacije na području koje pokriva njihov ured u Goraždu.
“To su ekshumacije na lokalitetu Dobro Polje, prilikom koje su ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci deset žrtava, a DNK analizom je utvrđeno da ti posmrtni ostaci pripadaju žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici. Druga ekshumacija je ona koja je izvršena u oktobru mjesecu na lokalitetu Pribošijevići, na kojem su u garaži pronađeni posmrtni ostaci najmanje četiri žrtve”, navodi Fazlić.
BIRN BiH je nedavno objavio da je grobnica u Dobrom Polju kod Kalinovika najudaljenija masovna grobnica od Srebrenice u kojoj su pronađene srebreničke žrtve, na području na kojem je djelovala jedinica “Škorpioni”.
Kada je riječ o ekshumaciji u mjestu Pribošijevići, dodaje Fazlić, pretpostavlja se da se radi o članovima iste porodice, te se sumnja da je jedna od žrtava petogodišnja djevojčica koja je nestala na tom području, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Protok vremena čini da je svjedoka i počinilaca zločina sve manje među živima, kaže Fazlić i dodaje da je nedostatak tačnih informacija o lokacijama grobnica problem i u ovoj regiji, kao i u ostatku BiH.
“Preostali su slučajevi najtežih ratnih zločina, a svjedoka koji bi o tome govorili sve je manje. Svjedoci koji imaju informacije, kao i članovi porodica nestalih, odlaze sa ovog svijeta, a oni koji su još uvijek među živima i koji imaju informacije odlučuju da o tome šute i tri decenije nakon rata. Potragu za nestalima dodatno usložnjava složena politička situacija u našoj zemlji i nedostatak političke volje da se ovo pitanje konačno riješi”, objašnjava Fazlić.
Ona dodaje kako Institut svakodnevno komunicira sa članovima porodica nestalih.
“Često pozivaju u Institut kako bi se raspitali da li je slučajno neki od DNK nalaza pokazao da su nađeni posmrtni ostaci njihovih najmilijih. I nama u Institutu je najteže upravo njima kazati da nemamo novih saznanja za njih. To su najteži momenti u ovom poslu jer život tih ljudi je stao onoga momenta kada su njihovi najdraži nestali. Oni žive u iščekivanju, a vrijeme prolazi i mnogi od njih polako odlaze a da im se nije ispunila jedina želja – da nađu svoje najdraže”, kaže Fazlić te poziva one koji nešto znaju da to prijave Institutu na broj telefona 080020107.
