Četvrtak, 24 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Goražde. Foto:BIRN BiH

Prema podacima Instituta za nestale BiH, dosad su ukupno obavljene ekshumacije na 444 lokacije na području općina gdje djeluje Terenski ured Goražde – teritoriji Foče, Ustikoline, Goražda, Čajniča, Rogatice, Pala i Prače, Višegrada i Rudog. Do sada je identifikovano oko 1.000 žrtava, ali se u goraždanskom Centru za obdukciju i identifikaciju nalazi još 70 neidentifikovanih posmrtnih ostataka.

Glasnogovornica INO-a BiH Emza Fazlić kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su ovu godinu obilježile dvije ekshumacije na području koje pokriva njihov ured u Goraždu.

“To su ekshumacije na lokalitetu Dobro Polje, prilikom koje su ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci deset žrtava, a DNK analizom je utvrđeno da ti posmrtni ostaci pripadaju žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici. Druga ekshumacija je ona koja je izvršena u oktobru mjesecu na lokalitetu Pribošijevići, na kojem su u garaži pronađeni posmrtni ostaci najmanje četiri žrtve”, navodi Fazlić.

BIRN BiH je nedavno objavio da je grobnica u Dobrom Polju kod Kalinovika najudaljenija masovna grobnica od Srebrenice u kojoj su pronađene srebreničke žrtve, na području na kojem je djelovala jedinica “Škorpioni”.

Kada je riječ o ekshumaciji u mjestu Pribošijevići, dodaje Fazlić, pretpostavlja se da se radi o članovima iste porodice, te se sumnja da je jedna od žrtava petogodišnja djevojčica koja je nestala na tom području, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Protok vremena čini da je svjedoka i počinilaca zločina sve manje među živima, kaže Fazlić i dodaje da je nedostatak tačnih informacija o lokacijama grobnica problem i u ovoj regiji, kao i u ostatku BiH.

“Preostali su slučajevi najtežih ratnih zločina, a svjedoka koji bi o tome govorili sve je manje. Svjedoci koji imaju informacije, kao i članovi porodica nestalih, odlaze sa ovog svijeta, a oni koji su još uvijek među živima i koji imaju informacije odlučuju da o tome šute i tri decenije nakon rata. Potragu za nestalima dodatno usložnjava složena politička situacija u našoj zemlji i nedostatak političke volje da se ovo pitanje konačno riješi”, objašnjava Fazlić.

Ona dodaje kako Institut svakodnevno komunicira sa članovima porodica nestalih.

“Često pozivaju u Institut kako bi se raspitali da li je slučajno neki od DNK nalaza pokazao da su nađeni posmrtni ostaci njihovih najmilijih. I nama u Institutu je najteže upravo njima kazati da nemamo novih saznanja za njih. To su najteži momenti u ovom poslu jer život tih ljudi je stao onoga momenta kada su njihovi najdraži nestali. Oni žive u iščekivanju, a vrijeme prolazi i mnogi od njih polako odlaze a da im se nije ispunila jedina želja – da nađu svoje najdraže”, kaže Fazlić te poziva one koji nešto znaju da to prijave Institutu na broj telefona 080020107.

Najčitanije
Saznajte više
Izdata naredba za raspisivanje međunarodne potjernice za Miletom Ujićem
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Miletom Ujićem, optuženim za zločine na području Rogatice.
Srbijanski književnik koji je podržavao Vojislava Šešelja dobio državljanstvo BiH
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dodijelilo je državljanstvo srbijanskom književniku Blagoji Bakoviću, koji je ranije pružao podršku Vojislavu Šešelju tokom suđenja u kojem je osuđen za ratne zločine u vojvođanskom selu Hrtkovci.