Autori priča su BIRN-ovi novinari iz regiona – Anja Vladisavljević, Sven Milekić, Milica Stojanović, Admir Muslimović, Marcel Gascon Barbera, Lamija Grebo, Die Morina, Serbeze Haxhiaj i Filip Rudić.

Regionalna direktorica BIRN-a Marija Ristić je na otvorenju rekla da je ideja za muzej potekla upravo od ovog projekta. Pojasnila je da su prvo bili urađeni tekstovi, ali da to nije bilo dovoljno, te se zaključilo da je potrebno uraditi izložbu i monografiju, a potom se javila ideja da bi se trebalo ispričati kako su novinari izvještavali tokom rata.

Podsjetila je da su novinari, kako domaći tako i strani, na neki način bili prvi koji su dokumentovali sve ono što se dogodilo u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, te da su neki od onih čije priče su dio ove izložbe ginuli upravo izvještavajući o zločinima koji su se događali.

“Sada, 30 godina nakon početka rata, mnoge stvari koje su novinari dokumentovali mi i dalje negiramo kao društva – negiramo ratne zločine, negiramo genocid. Mnogi novinari su i tokom rata učestvovali u različitim vrstama propagande, učestvuju i danas, ali mi to sada zovemo lažne vesti i dezinformacije, i kroz ovaj prostor mi smo želeli da se na neki način nastavimo boriti protiv toga”, kazala je Ristić.

Marija Ristić. Foto: Zlatan Menković

BIRN-ov dugogodišnji urednik Matthew Collin je istakao kako je početak rada na serijalu priča počeo prije tri godine, tokom kojih su razgovarali s porodicama, prijateljima i kolegama nastradalih novinara, kako bi se utvrdilo šta se ustvari dogodilo, jer se u većini ovih slučajeva i ne zna kako su stradali.

Saznanje zašto i kako su oni ubijeni predstavlja čin komemoracije, pojasnio je Collin, a činjenica da je samo jedna presuda izrečena za ubistva novinara i medijskih radnika čini ovu izložbu izuzetno važnom.

On je istakao da su vlasti podbacile u ostvarivanju pravde, a – u odsustvu pravde – ovim projektom se žele očuvati sjećanja.

“Naša poruka jeste da u ovom okruženju nekažnjivosti slobodni mediji su bitniji nego ikada, ne samo tokom rata nego i u miru”, naveo je Collin.

Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je prilikom otvaranja izložbe naglasio da se među ovim pričama nalaze one koji nisu možda toliko poznate javnosti, podsjećajući na strane novinare koji su na ove prostore došli izvještavati i alarmirati međunarodnu zajednicu.

“Naša ideja je bila da im, unutar te jedne inicijative, odamo počast i podsjetimo na njihove priče koje nisu dovoljno poznate našoj javnosti”, kazao je on.

Prisutnim se obratio i ambasador Kraljevine Nizozemske Jan Waltmans, koji je istakao kako bi suočavanje s prošlošću na pravi način trebalo biti put naprijed mladim generacijama.

“Ova izložba je o novinarima koji su dali živote izvještavajući o onom što su vidjeli i stvarima koje su ih zabrinjavale. Nadam se da će novinarstvo u BiH i dalje napredovati, kako bi nestao govor mržnje, negiranje genocida i drugi problemi”, rekao je Waltmans.

Otvorenje izložbe “Last Despatches”. Foto: Zlatan Menković

Otvorenju izložbe prisustvovale su i sagovornice iz dvije priče iz serijala – Alma Kapetanović, kćerka ubijenog novinara Kjašifa Smajlovića, te Arina Šarac, nekadašnja radna kolegica fotoreportera Salke Honde, ali i Smajlovića. Smajlović i Hondo ubijeni su tokom obavljanja radnih zadataka.

Za Kapetanović ova izložba znači mnogo, kako je kazala, isto kao što bi joj značilo neko spomen-obilježje, kojeg u BiH nema u čast njenog oca. Iako joj je izuzetno drago prisustvovati izložbi, istakla je da je ipak i potresno.

“Dokle god ljudi rade ovakve stvari, sjećaju se novinara koji su dali svoj život, mi članovi njihovih porodica od toga živimo, od tih krupnih stvari koje nas koliko-toliko zadovolje u svoj ovoj tuzi”, kazala je Kapetanović.

Šarac je rekla da ju je izložba jako pogodila.

“Mnoge ljude sa ovih slika sam poznavala svojevremeno i nisam znala da su nestali i kako su nestali”, kazala je ona, te kao značajan momenat izdvaja to što je na izložbi upoznala kćerku i unuku nastradalog Smajlovića.

Novinarka Edina Kamenica je nakon otvorenja izložbe istakla da je važno da ovakvo mjesto postoji, te da bi BiH trebala imati muzej posvećen novinarima.

“Novinari u ratu su jedna posebna dimenzija i mislim da je ovo vrlo važno da bi se znalo zapravo šta je rat. Čitajući svaku od ovih biografija, vidi se da su to bili ljudi koji su stremili samo za istinom i za slobodom”, naglasila je Kamenica.

Admir Muslimović, novinar BIRN-a BiH koji je radio priču o stradanju Kjašifa Smajlovića, pojasnio je da je bio izazov raditi priče o kolegama koji su pokazali veliku hrabrost.

“Ono što je fascinantno, bar na osnovu sagovornika, jeste da Smajlović nije pokazivao nikakav strah, nego hrabrost, koja je osnovna misija svakog novinara. Ove priče su bitne zbog kolektivnog sjećanja, budućnosti i tranzicione pravde”, pojašnjava Muslimović.

Izložba “Last Despatches” za posjetitelje će biti otvorena svakog dana od 12 do 20 sati do 19. decembra, u ulici Ferhadija 10 u Sarajevu.

Izložba je dio nedjeljnog programa BIRN Open House, u okviru kojeg se organizuju događaji koji se fokusiraju na pitanja kao što su pravda, odgovornost, sigurnost, sloboda medija, čuvanje sjećanja i digitalna prava, te ekstremizam i istraživačko novinarstvo.

Izložba “Last Despatches”. Foto: Zlatan Menković

Otvorenje izložbe “Last Despatches”. Foto: Zlatan Menković

Jan Waltmans Foto: Zlatan Menković

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić. Foto: Zlatan Menković

Knjige “Last Despatches” Foto: Zlatan Menković

Otvorenje izložbe i promocija knjige “Last Despatches” Foto: Zlatan Menković