Vijest

Antifeminizam i odbojnost prema ženama ili devojčicama retorika ekstremističkih grupa u Bosni i Hercegovini

8. Decembra 2021.14:49
Smatrajući feminizam retrogradnom pojavom koja je dovela do sloma društvenih, političkih i vjerskih vrijednosti u zapadnom kršćanskom društvu, pripadnici ekstremističkih grupa, uz korištenje antifeminističke ideologije, djelotvorno vrbuju žene za svoje ciljeve, zaključak je nove studije Atlantske inicijative. Ovaj rad pokazao je da mizoginija često djeluje kao veza, pokretač i znak ranog upozorenja za nasilni ekstremizam i radikalizam.


Marš ultradesničarskih grupa u Njemačkoj. EPA/CHRISTIOPH SCHMIDT

Studija Rodne ideologije: Kako ekstremisti iskorištavaju borbe za ženska prava i pokreću recipročnu radikalizaciju, izrađena na osnovu kvalitativne analize društvenih mreža i ranijih istraživanja Atlantske inicijative, pokazuje kako umjeren politički i sigurnosni odgovor u slučajevima otvorene mizoginije, odnosno odbojnosti prema ženama i djevojčicama, i promoviranja nasilja nad ženama od strane krajnje kršćanske desnice ili selefijskih fundamentalista ukazuje na nedostatak funkcionalnih mehanizama demokratske politike za rješavanje problema nasilja nad ženama koje ove grupe (in)direktno iniciraju.

“Tvrdimo da mizoginija često djeluje kao usmjerivač, pokretač i rani znak upozorenja na nasilni ekstremizam. Kao takva, mizoginija je dio dehumanizacije”, navodi se u studiji te dodaje kako se na mizogino ponašanje ovih grupa gleda kao na sigurnosno pitanje.

Patrijarhalno društvo, kako se navodi, normalizira diskurs desničarskih organizacija usmjeren prema ženama, ne smatrajući ovaj diskurs ozbiljnim pitanjem, pri čemu sve ekstremističke grupe promoviraju stavove o ženama kao podređenim bićima kojima ne treba “dati” previše slobode u odlučivanju u javnom i privatnom životu.

Odlascima na strana ratišta u Siriju i Irak pažnja je usmjerena na militantni selefizam, dok se Bosna i Hercegovina, s ciljem pristupanja zemalja Zapadnog Balkana NATO-u i Evropskoj uniji (EU), suočava s nenasilnim selefizmom, ekstremnim etnonacionalizmom i krajnjom desnicom, navodi se.

Studija pokazuje kako postoji sličnost između islamističkih ekstremista i krajnje desnice, pri čemu obje grupe tvrde da je napadnut njihov kolektivni identitet i dostojanstvo. Ovi narativi na oba kraja međusobno se spajaju u pojavi koja se naziva recipročna radikalizacija.

“Diskurs krajnje desnice, posebno u online prostoru, kreće se od otvorene podrške fašizmu i nacizmu do retorike kojom se inicira i opravdava nasilje nad ženama”, pokazuje analiza, pri čemu su jedna od stalnih kategorija u diskursu žene i njihova prava.

“Sve desničarske grupe kontinuirano koriste online prostor za formuliranje narativa da feminizam uništava tradicionalni odnos između muškaraca i žena, jer ohrabruje žene da se ostvaruju izvan porodice u ‘tradicionalno muškim ulogama’, što uključuje obrazovanje, zapošljavanje i politički aktivizam”, zaključuje se.

Narativi koji pozivaju na kontrolu nad ženskim tijelom

Privučene narativima i idejama antifeminizma, žene se pozicioniraju u ekstremističkim grupama, a odbacivanje feminizma vide kao ključnu komponentu svog “osnaživanja”.

Pripadnica selefijskog pokreta je u jednom intervjuu kazala kako je ona naspram voditeljica intervjua kraljica.

“Moj muž će mi dati pola plate, otići će da kupi namirnice, a moj posao je da vodim domaćinstvo, da mu budem lijepa i da ga usrećim. Tako izgleda osnaživanje – a ne vaš feminizam”, rekla je ispitanica u dijelu intervjua objavljenog u studiji.

S druge strane, desničarska koalicija iz Srbije “Pokret Levijatan”, koja se protivi ženskim pravima, na predizbornim plakatima prikazala je žene kao majke i njegovateljice, te pokazala kako su muškarci ti koji organiziraju “ulične akcije”, a žene one koje se prilagođavaju standardima liberalne demokratije.


Protesti povodom izmjena Zakona o pobačaju u Poljskoj. Foto: EPA-EFE/MARTIN DIVISEK

Ženama su unutar desničarskih i radikalnih grupa obesmišljene uloge koje imaju u društvu, izuzev uloge žene kao majke, pri čemu se u diskursu desničarskih narativa pobačaj tumači kako ubistvo žive osobe.

“Time se krše ‘nebeski zakoni’, te utječe na stopu nataliteta, zbog čega se žene stavljaju u položaj ‘mašine za rađanje'”, navedeno je.

“Prema patrijarhalnoj logici, žene su odgovorne za obnovu nacije, a one koje ‘ne žele žrtvovati svoj komfor zbog djece krive su’ za drastično opadanje stope nataliteta i pad moći nacije. Takvi narativi pozivaju na kontrolu nad ženskim tijelom”, navodi se.

“Primjer se može pronaći u selefijskim grupama koje često navode vjerske izvore vezano za rađanje: ‘Ženite se i rađajte djecu; Bit ću ponosan na vaš broj u odnosu na druge zajednice’”, navodi se.

Promocija seksualnog i psihološkog nasilja

“Online analiza narativa desničarskih grupa iz Bosne i Hercegovine i regije ukazuje da one uz seksualno nasilje promoviraju i impliciraju da je i psihološko nasilje nad ženama dozvoljeno”, navodi se u studiji, pri čemu ove grupe žene opisuju na stereotipne načine, a muževe kao lidere porodice.

Desničarska retorika prema kojoj je muškarcima dozvoljeno da kontroliraju finansije žena, njihovo kretanje i odjeću, uklapa se u opis takozvanog intimnog terora, zaključeno je, te opisano kako ekstremističke grupe često koriste pitanja braka i bračnih odnosa, odgoja djece, rodnih razlika, intimnosti, “potiskivanja strasti” i kodeksa oblačenja da bi promovirali vjerski konzervativizam.

“Ekstremistički diskursi uključuju mikro propise za skoro svaki aspekt života, od seksualnih odnosa između supružnika do rješavanja psihičkih problema sljedbenika. Selefijski influenseri često grade vjerske argumente oko ovih naizgled manje bitnih ljudskih ponašanja”, navodi se u studiji, prema čijim preporukama je potrebno educirati mlade o temama u vezi s rodnim pitanjima, ženskim pravima i ljudskim pravima općenito.

“Ovaj rad pokazao je da mizoginija često djeluje kao veza, pokretač i znak ranog upozorenja za nasilni ekstremizam”, stoji u preporukama ove studije, u kojima se navodi kako je mizogino mišljenje dio dehumanizacije žena i treba ga smatrati ranim znakom upozorenja na radikalizaciju.

“Nadalje, mizoginiju treba tretirati kao zločin iz mržnje”, zaključuje se.

Nermina Kuloglija-Zolj