Ilustracija pravosuđa. Foto: Canva
Zbog sporog i neodgovarajućeg odgovora pravosuđa obesmišljenog manjkom procesuiranja velikih slučajeva, korupcija u BiH je postala nezaobilazan faktor funkcionisanja države i društva, navodi se u izvještaju “Kontrolna lista vladavine prava za Bosnu i Hercegovinu”.
Jedan od ciljeva izvještaja Udruženja “Vaša prava”, kao partnera programa vladavine prava u Jugoistočnoj Evropi Fondacije Konrad Adenauer, bio je da se ocijeni trenutno stanje u oblasti vladavine prava u BiH i da se u konačnici pruži doprinos kroz smjernice u oblikovanju javnih politika unutar tekućih reformskih procesa.
Peđa Đurasović, pravni savjetnik Udruženja “Vaša prava”, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da je cilj Kontrolne liste vladavine prava da pruži analitički izvještaj i sveobuhvatan pregled stanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
“Analizirajući nalaze izvještaja izvodi se zaključak da u pogledu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina jako loše stoji i ne čini korake i mjere kako bi se izgradio integritet, u cilju pružanja efikasnog odgovora pravosuđa na korupciju”, govori Đurasović.
On objašnjava da su postavili metodološke indikatore da bi mjerili svaku od analiziranih oblasti vladavine prava – poštovanje zakona, nezavisnost pravosuđa i odsustvo korupcije – kako bi ocijenili pripremljenost BiH da uskladi svoje zakone i njihovu implementaciju visokim standardima zahtijevanim u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Nalazi istraživanja su negativni jer ukazuju da se BiH i nakon 20 godina nalazi u početnoj fazi ispunjavanja svojih obaveza, pojašnjava Đurasović.
Fokus izvještaja je, kako je naveo, ocjena stanja aktivne vladavine prava koja podrazumijeva analizu pozitivnih propisa i pravilne primjene u praksi. Autori su željeli vidjeti stvarni uticaj vladavine prava na svakodnevni život i prava njenih građana.
Prema njegovim riječima, iako je bosanskohercegovačko pravosuđe u principu nezavisno, iz nalaza izvještaja može se izvući zaključak da se nalazi u početnoj fazi institucionalnog i sistemskog odgovora na pravosuđe.
“Postupanje sve tri grane vlasti, zakonodavne, izvršne i sudske, u osiguranju primjene vladavine prava u Bosni i Hercegovini pokazuje različite vrste devijacija koje se u najvećoj mjeri ogledaju u činjenici da se zakoni donose s ciljem ispunjavanja visokih standarda postavljenih pravnom stečevinom Evropske unije, dok je njihov sadržajni kvalitet upitan i sam po sebi nedosljedan cilju kojem teži (…) dok istovremeno očekivani nezavisni sudski nadzor uveliko manjka da bude svrsishodan i efikasan”, navodi se u Izvještaju.
U njemu se dodaje kako je rad predstavničkih tijela u BiH u najvećoj mjeri uslovljen međusobno suprotstavljenim interesima političkih partija koje u svojoj osnovi predstavljaju demokratski nedovoljno razvijene političke subjekte.
Istaknuta je činjenica da BiH već duži vremenski period nazaduje na svjetskim indeksima percepcije korupcije, a što istovremeno predstavlja nezaobilazan pokazatelj da korupcija sve više postaje jedan od glavnih određujućih faktora funkcionisanja države i društva u cjelini.
“Korupcija sama po sebi paralizuje djelovanje sve tri grane vlasti koje bi zajednički trebale da pruže jedinstven odgovor u smislu sprečavanja korupcije, kao i njenog suzbijanja”, navedeno je u Izvještaju.
Ono što posebno zabrinjava je neusvajanje ključnih zakona u pravosuđu te da Parlamentarna skupština BiH za vrijeme trajanja reformske strategije u periodu od sedam godina nije uspjela da usvoji Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o krivičnom postupku BiH – zakon kojim bi se reformisao žalbeni sistem Suda BiH i uskladio sa Evropskom konvencijom i Zakon o Ustavnom sudu BiH.
Odsutnost prijeko potrebnog uspostavljanja okvira djelovanja izvršnih vlasti u uslovima pandemije od Parlamenta Federacije je uzrokovalo i kršenje niza ljudskih prava i uveliko narušilo princip vladavine prava i stvorilo plodno tlo za eventualne zloupotrebe ovlaštenja tijela izvršnih organa vlasti.
“Nadležni autoriteti u BiH, pored nepoštovanja propisanih rokova, usvajaju zakone vrlo upitnog kvaliteta, odnosno sadržajne ispravnosti. Značajan dio zakonodavstva se primjenjuje na nepredvidljiv način u pogledu očekivanih efekata po građane, uveliko dovodeći u pitanje njegovu svrhu i cilj, kao i jednakost u primjeni”, jedan je od zaključaka Izvještaja.
Udruženje “Vaša prava” je apelovalo i na najviše izvršne organe BiH da se određenim mjerama nametnutim u cilju sprečavanja širenja virusa COVID-19 krši i pravo ljudi u pokretu – smještenih u privremenim prihvatnim centrima – na slobodu i sigurnost. Vijeće ministara je ovaj apel zanemarilo, pružajući na taj način plodno tlo za veliki broj pritužbi koje će eventualno biti podnesene protiv države u budućnosti, navode u Izvještaju.
BiH ima uspostavljen pravni okvir čija primjena u praksi je nedosljedna i vrlo često krši princip hijerarhije propisa, navodi se.
“Neprovođenje, kao i otvoreno protivljenje nosilaca javnih funkcija provođenju odluka (ustavnih) sudova u velikoj mjeri podrivaju princip vladavine prava i povjerenja građana u svrsishodnost samog pravosuđa”, jedan je od zaključaka Izvještaja u kojem se dodaje: “Činjenica da Tužilaštvo BiH u potpunosti ignoriše svoju obavezu krivičnog gonjenja izabranih državnih zvaničnika zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH u najvećoj mjeri podriva kredibilitet samog tužilaštva, kao i povjerenje javnosti u nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa”, navodi se u Izvještaju.
U pravosuđu BiH ne postoji, odnosno uveliko je kompromitovan, integritet sistema imenovanja i napredovanja unutar zakonima uspostavljene piramide nosilaca pravosudnih funkcija, navode autori.
Prema njima, sistem koji postoji ne odražava transparentnost i zakonitost u postupanju nadležnih, te također uveliko manjka prijeko potrebnom neutralnošću koja bi održala visok stepen percepcije javnosti u nezavisnost pravosuđa.
Autori Izvještaja došli su do zaključka da zbog načina finansiranja pravosuđa ono nije nezavisno jer je uveliko otvoren put za zakonodavnu i izvršnu vlast da svojim autonomnim odlukama direktno utiču na finansiranje. BiH još uvijek nema proceduru izrade i usvajanja budžeta pravosudnih institucija koja bi prije svega garantovala sistematičnost u izradi, uz istovremenu osiguranje participacije VSTV-a i pravosudnih institucija koje bi u konačnici imalo i odlučujuću ulogu prilikom kreiranja i usvajanja budžeta.
BiH statistički nazaduje u pogledu utvrđenog stepena percepcije korupcije u javnom sektoru, također, ne postoje jaki argumenti koji upućuju da je pravosuđe u značajnijoj mjeri imuno na korupciju i nedozvoljene uticaje privatnih interesa i kriminalnih organizacija. Ovo navodi na zaključak da javni sektor i pravosuđe ne posjeduje efikasne mehanizme koji bi obezbijedili visok nivo integriteta postupajućih službenika i nosilaca pravosudnih funkcija, a tamo gdje postoje, uveliko manjkaju da budu svrsishodno implementirani u praksi, stoji u Izvještaju.
