Vijest

Potrebna je ujednačena sudska i tužilačka praksa pristupa informacijama

30. Novembra 2021.16:35
Potrebno je da se tužilaštva u Bosni i Hercegovini otvore prema javnosti, kao i da se ujednači praksa sudova o slobodi pristupa informacijama, rečeno je, između ostalog, na Forumu integriteta o pravosuđu koji je organizovao Transparency International u BiH.

Forum integriteta o pravosuđu u BiH. Foto: BIRN BiH

Prvog dana održavanja Foruma integriteta o pravosuđu u Bosni i Hercegovini postavljeno je pitanje kako učiniti rad pravosuđa transparentnim. Kako je rečeno, Transparency International je tokom svog rada nailazio na različite prakse sudova u traženju informacija – neki su sudovi tražili odobrenje postupajućeg sudije u određenom predmetu ili u drugim zahtjev za pristup informacijama su radili službenici za informisanje.

Glavni tužilac Federalnog tužilaštva BiH Munib Halilović kaže da tužilaštva koja vode istragu pretjeruju sa zatvorenošću prema javnosti, te da je neprimjereno da kažu dvije do tri rečenice i na taj način funkcionišu narednih godina.

“Postupajući tužilac bi svakako mogao procijeniti koliko informacija mogu dati javnosti. Ne može biti situacija da se u pogledu istrage ne može ništa reći. Ako nemamo razloga da krijemo informacije, trebali bi izlaziti sa puno širim nivoom informacija. Kada ste zatvoreni ne izlaze ni dobre stvari, a loše će izaći mimo naše volje”, izjavio je Halilović.

Irhad Bilić, pravni savjetnik predsjednika Suda BiH, govoreći o anonimizaciji sudskih odluka je rekao da ne postoji jedinstven propis na koji način će se anonimizirati odluke. Kako kaže, postoji Zakon o ličnim podacima koji će reći šta treba biti anonimizirano.

“Svaki sud treba imati pravilnik, a VSTV (Visoko sudsko i tužilačko vijeće) radi aktivnosti koje će unificirati praksu”, naveo je Bilić.

Na Forumu je rečeno da javnost treba imati pozitivnu sliku i da nosioci pravosudnih funkcija obavljaju posao kako treba, te da bi se trebale objektivno sagledati sudske i tužilačke odluke.

Učesnici su kazali da je neujednačena praksa Zakona o slobodi pristupa informacijama i da se zanemaruje test javnog interesa.

“Jako je neujednačena praksa pristupa informacijama u različitim pravosudnim institucijama. Vidimo da je tendencija ka zatvaranju”, dodala je Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Zaključeno je da je potrebno da se tužilaštva u BiH otvore prema javnosti i da je ujednači praksa sudova o slobodi pristupa informacijama.

U drugom dijelu Foruma učesnici su govorili o integritetu, kaznenoj politici i problemu dužine trajanja postupka. Raspravljalo se i o korištenju “vetting” procedure o kojem je u svom izvještaju o vladavini prava spominjao Reinhard Priebe, a razmatrano je iskustvo Albanije, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Naime, u trenutku kada su započete “vetting” procedure jedan dio nosilaca pravosudnih funkcija je odlučio sam da odstupi, jer ranije nisu htjeli da prođu sigurnosne provjere i kompetencije, rečeno je na Forumu.

Danas je prezentiran i drugi Izvještaj o praćenju suđenja u predmetima korupcije, koji je, zbog koronavirusa, urađen na osnovu zahtjeva za pristup informacijama. Kako je rečeno, Kantonalni sud u Bihaću, Sud BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci i Općinski sud u Zenici su “pokazali zavidnu transparentnost i revnost u svom radu dostavljajući pravovremeno sve tražene informacije”.

U izvještaju je navedeno da utvrđeni propusti u primjeni zakona na pojedince koji uživaju moć i uticaj u društvu uzrokuju nizak stepen osuđujućih presuda u predmetima visoke i srednje korupcije, odnosno teškim i složenim predmetima.

Posebna grupa problema odnosi se na manjkavosti u tužilačkoj pripremi predmeta, dok druga ukazuje na nejasnu ili nepredvidivu primjenu zakona od strane sudova. Jedan od bitnijih faktora koji utiču na procesuiranje predmeta korupcije jeste i dužina trajanja postupka.

Procesna nedisciplina kao najveća prepreka efikasnom upravljanju sudskim postupcima je kao takva utvrđena i u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te je navedeno da su postupajući sudovi u potpunosti zanemarili mogućnost sukcesivnog, dan za danom, zakazivanja ročišta sve dok postupci ne budu okončani.

 

Emina Dizdarević