Konačna presuda Sadiku Ahmetoviću 24. novembra

Sadik Ahmetović. Foto: N1

Uz saglasnost Odbrana da se optužnica Državnog tužilaštva ne čita u obnovljenom postupku, tužiteljica Edina Hubjer je iznijela uvodne riječi predlažući da Vijeće ostvari uvid u već provedene dokaze u odnosu na optuženog, bez da se ponovno pozivaju saslušani svjedoci.

“U odnosu na Adnana Bektića predlažem da se ostvari uvid u zapisnik o saslušanju svjedoka od 04. decembra 2020. godine kada je saslušan jer mu je predočen u toku postupka”, navela je tužiteljica Hubjer, skrećući pažnju na akt Zavoda penzionog i invalidskog osiguranja od 24. oktobra 2016. godine koji potvrđuje činjenicu da Bektić od 28. decembra 2011. do 30. oktobra 2012. godine nije radio u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Ona je navela da se u svim ugovorima o djelu između Sadika Ahmetovića i Adnana Bektića nigdje ne spominje posao vozača.

“Prema tome, Ahmetović ga nije mogao rasporediti da bude vozač ministra jer se vodio da radi po ugovoru o djelu i bio je dužan da izvršava poslove po tom ugovoru o djelu”, navela je Hubjer.

Senka Nožica, braniteljica optuženog Ahmetovića, kazala je kako će Odbrana dokazati da se ne stiču elementi krivičnih djela za koje je njen branjenik optužen, dodajući da je saglasna da se dokazi iz prvostepenog postupka konstatuju.

Nožica je predložila saslušanje vještaka finansijske struke navodeći kako je u žalbi izvršen određeni obračun i utvrđeno da Ministarstvo nije oštećeno, već je bilo u boljoj poziciji.

“Pošto naš izračun nema snagu dokaza, predlažemo vještačenje kojim će se izvršiti obračun koliko bi Ministarstvo sigurnosti izdvojilo za poziciju vozača, a koliko je izdvojilo po ugovoru o djelu”, obrazložila je Nožica, na što se Tužilaštvo usprotivilo navodeći da, ako je Ministarstvo i za marku oštećeno, to je krivično djelo.

Odlukom Vijeća, ovaj prijedlog Odbrane je odbijen.

Prvostepenom presudom, Ahmetović je proglašen krivim što je kao ministar sigurnosti od kraja 2011. do septembra 2012. godine, kako bi pribavio nezakonitu imovinsku korist Adnanu Bektiću, potpisao s njim četiri ugovora o djelu, da bi stvorio privid da on obavlja poslove i zadatke.

Na taj način, prema optužnici, Ahmetović je omogućio Bektiću sticanje nezakonite imovinske koristi prema ugovoru o djelu u iznosu od 12.280 konvertibilnih maraka (KM) i isplatu dnevnica kao vozaču u iznosu 3.400 KM, te je tako budžet BiH oštećen za ukupni iznos od 15.680 KM.

Prema prvostepenoj presudi, Bektić je bio dužan uplatiti iznos od 7.414 KM u roku od 30 dana od pravosnažnosti presude, dok je Ahmetović bio obavezan da nadoknadi troškove sudskog postupka.

Odlukom Apelacionog vijeća, ova presuda je ukinuta i naloženo je ponovno suđenje.

Dejan Vračić, punomoćnik Bektića, je kazao kako za vrijeme trajanja angažmana njegovog klijenta niko nije ukazivao da on ne radi, navodeći kako je saglasan da se prihvate ranije provedeni dokazi.

“Ne postoje osnovi da se oduzme imovinska korist”, naveo je Vračić.

On je uložio potvrdu Ministarstva sigurnosti od 25. oktobra 2016. godine o angažmanu Bektića za period od 01. januara 2012. godine do 07. novembra 2012. godine, koju je Sud prihvatio.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ostalo je kod završnih riječi iz prvostepenog postupka, uloživši ih u pisanoj formi. Odbrana je također ostala kod ranijih završnih riječi tražeći da se cijeni žalba na osnovu koje je presuda ukinuta.

Nakon ulaganja završnih riječi Tužilaštva, zakazano je izricanje presude za 24. novembar 2021. godine.