Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH
Marjana Popović i Branislav Kolašinac iz Radne grupe su u okviru tačke o kojoj se trebalo raspravljati o Komunikacijskoj strategiji kazali kako su trenutno u postupku izrade akcionog plana, te da im je za nastavak rada potreban stav Vijeća do koje mjere će komunikacije biti otvorene.
“Neki misle da samo predsjednici sudova i glavni tužioci trebaju komunicirati sa javnosti. Iskustva u svijetu i Evropi su šarolika i treba nam vaše mišljenje, do koje mjere idemo sa otvorenošću”, rekla je Popović.
Kolašinac je naveo da je pored ovog pitanja potrebno razjasniti i komuniciranje Vijeća.
“Odredba nalaže da predsjednik VSTV-a obavještava i komunicira s javnosti. Postoje situacije da određeni članovi vijeća nemaju identičan stav i nama je potrebno mišljenje kako ćemo konkretizovati ovaj tekst”, naveo je Kolašinac.
On je kazao kako je tokom ranije održanog okruglog stola sa predstavnicima medija zaključeno kako medijima nedostaje neposredni kontakt sa sudijama i tužiocima.
“To nije u prvom planu sudijske dužnosti, ali dobre komunikacijske prakse koje imamo podrazumijevaju određenu grupu sudija koji su spremni ponuditi dodatne informacije o različitim pravnim konceptima kako bi se preduprijedila loša interpretacija određene procesne situacije”, pojasnio je Kolašinac, navodeći kako se trenutno u tri suda provodi pilot-projekat u kojem sudije i predsjednici sudova provode različite aktivnosti istupanja u javnosti.
Osvrćući se na istupe članova VSTV-a, predsjednik ovog tijela Halil Lagumdžija je naveo kako smatra da bilo koji član koji se nije složio sa mišljenjem Vijeća ima pravo da iznese svoj stav ukoliko smatra da je to značajno.
S ovim mišljenjem se nije složila Željka Radović koja je navela kako svako od članova tokom diskusije može izraziti suprotan stav.
“Odluka kad je donesena, mora se poštovati. (…) Ranije smo imali takvih situacija i ružno je to zvučalo”, kazala je Radović.
Jadranka Stanišić je navela kako smatra da je predsjednik Vijeća onaj koji predstavlja i zastupa Vijeće, te da daje izjave shodno etici i izglasanim zaključcima.
“Poslovnik kaže ‘može i član ako odobri predsjednik’. Mene kada novinar pita za komentar, ja kažem da predsjednik zastupa Vijeće”, pojasnila je Stanišić, navodeći kako su napravljene greške time što su članovi Vijeća sebi dali za pravo da se izjašnjavaju o Vijeću i odlukama.
“Mi smo u situaciji da nam novinari cijene odluku je li pravilna ili nije i što je najgore, nema sankcije za takvo ponašanje”, navela je.
Branislav Kolašinac je pojasnio kako ga interesuje i mišljenje o kreiranju neformalnog medijskog tima koje bi kreirao predsjednik suda sa portparolom i određenim sudijama koji imaju afinitet za tu oblast, dodajući kako tek 11 ili 12 sudova imaju portparola.
Potpredsjednica Vijeća Sanela Gorušanović-Butigan je navela kako ova pitanja zaslužuju veliku priču, te kako za zadnju verziju Komunikacijske strategije mora postojati jasan stav.
“Sud mora imati glasnogovornika ili predsjednika suda i kad su istupi VSTV-a, treba istupati VSTV”, navela je, dodajući kako na upite novinara nije odgovarala, već ih uputila na kabinet predsjednika.
S obzirom da su pojedini članovi naveli kako je potrebno imati različite stavove kad su u pitanju sudovi i tužilaštva, te da je potrebno uporediti stanje sa drugim zemljama, donesena je odluka kojom je ova tačka prebačena za narednu sjednicu.
Nacrt Komunikacijske strategije usvojen je na sjednici održanoj 23. i 24. juna 2021. godine, nakon što se na njegovu izradu čekalo duže od šest godina.
Prema ranijim najavama, finalna verzija trebala bi biti usvojena do kraja ove godine.
