Vijest

Srbiji i Kosovu upućen zahtjev da objave dokument o otvaranju ratnih arhiva

14. Septembra 2021.09:18
Aktivisti za ljudska prava pozvali su Srbiju i Kosovo da objave sadržaj dogovora o razmjeni ili otvaranju njihovih tajnih arhiva, što bi pomoglo da se otkriju sudbine nestalih lica iz sukoba 1998-99. godine.

This post is also available in: English


Imena nestalih Albanaca i Srba napisanih na zidu u Prištini, april 2011. Foto: EPA/VALDRIN DŽEMAJ

Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija (YIHR Srbija) i Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo (YIHR Kosovo) pozvali su vlasti obe zemlje da objave sadržaj dogovora o otvaranju tajnih arhiva, koji je navodno sklopljen tokom pregovora u Briselu prošle sedmice.

Ove dve nevladine organizacije saopštile su da „zahtevaju od pregovaračkih timova Beograda i Prištine da što pre objave dokument na srpskom i albanskom jeziku o razmeni i/ili otvaranju tajnih arhiva kako bi javnost, a pre svega porodice nestalih bile upoznate sa daljim koracima u potrazi za nestalim osobama”.

Nakon poslednje runde tekućih pregovora na tehničkom nivou između Kosova i Srbije 7. i 8. septembra u Briselu, potpredsednik kosovske vlade Besnik Bislјimi izjavio je da je Srbija pristala da otvori svoje vojne arhive, uključujući i one koje imaju vezu sa Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK).

Međutim, Bislјimi je dodao da su srpske tvrdnje da je OVK imala vlastite vojne arhive zasnovane na pogrešnom shvatanju fusnote u knjizi aktiviste Nusreta Plane koja se poziva na arhive OVK.

Bislјimi je objasnio da se fusnota zapravo odnosi na Državni arhiv Kosova i istakao da je Kosovo ponudilo Srbiji „potpuni pristup tim arhivama“, objavila je novinska agencija Koha.

S druge strane, nakon sastanka u Briselu direktor Kancelarije za KiM Petar Petković je kazao da je „napravljen pomak“ po pitanju ratnih arhiva, ali nije dao više detalja.

YIHR Srbija i YIHR Kosovo u svom saopštenju takođe traže da Kosovo i Srbija „iniciraju izmene u krivičnom zakoniku, kao i u zakonima o nestalima, tako da prisilni nestanak postane posebno krivično delo shodno Konvenciji UN-a o zaštiti svih lica od prisilnih nestanaka kako bi se ubrzalo otkrivanje nestalih i procesuirali oni koji informacije skrivaju“.

Još uvek se na Kosovu kao nestali vode oko 1.600 lica, većinom albanske, ali i srpske nacionalnosti.

Milica Stojanović


This post is also available in: English