Povorka ponosa u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
U bosanskohercegovačkom društvu, seksualna orijentacija i rodni identitet još uvijek predstavljaju vrlo zastupljen osnov diskriminacije, navodi se u izvještaju “Socio-ekonomski položaj lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba u Bosni i Hercegovini”. LGBTI osobe svakodnevno su žrtve emocionalnog, verbalnog i fizičkog nasilja. Prijetnja nasiljem je dio svakodnevnog života velikog broja LGBTI osoba, posebno mladih, što isključuje ove osobe od mogućnosti uživanja prava i zaštite, ostvarivih većini građana.
Lejla Gačanica, autorica istraživanja, kaže da se istraživanje fokusiralo na dvije važne oblasti za život svake osobe – obrazovanje i rad.
“Diskriminacija LGBTIQ osoba koja je prisutna u BiH ovdje je dobila jasne obrise – počinje od obrazovanja, koje potom utiče na pristup tržistu rada, uslovima rada, te u konačnici na kvalitet svakodnevnog života”, pojašnjava Gačanica.
Ona značaj istraživanja vidi u tome što ide van pretpostavki te odslikava koliko je strah za sigurnost te nejednakost prisutna i koliko se odražava na jednaka prava i mogućnosti, poput samostalnog života, stambenih prilika, radnih mjesta… Ionako teška situacija na tržištu rada u BiH, dodatno je usložnjena i diskriminatorna za LGBTIQ osobe.
Kako je navedeno u istraživanju, nalazi prethodnih istraživanja upućuju na to da se LGBTI osobe, iz straha od dodatne viktimizacije, rijetko odlučuju prijaviti diskriminaciju, pogotovo onu počinjenu u obrazovnim institucijama ili na radnom mjestu.
Cilj ovog istraživanja je prikupljanje i analiza podataka o položaju LGBTI osoba u obrazovanju, na tržišta rada, kod stambenih politika i načina na koji prilike i mogućnosti oblikuju njihov socio-ekonomski položaj.
Anketa je provedena na teritoriji cijele BiH i obuhvatila je 1.300 ispitanika i ispitanica.
Polovina LGBTI osoba se tokom obrazovanja outovala, odnosno otkrila svoju seksualnu orijentaciju, i to samo uskom krugu ljudi, a samo četvrtina je o tome govorila javno. Outovanje samo nastavnom osoblju je uradilo 16 posto LGBTI osoba. Prema prikupljenim podacima, outovanje se dešava najčešće na fakultetu, odnosno tokom visokoškolskog obrazovanja, posebno za LGBTI osobe koje dolaze iz manjih sredina.
“Od LGBTI osoba koje su se outovale tokom obrazovanja, njih 28 posto je primijetilo promjenu odnosa nakon outovanja kod kolega, a deset posto kod nastavnog osoblja. Zabilježeni su vrlo drastični primjeri odnosa kolega, poput izopštavanja, prestanka druženja, uvreda. U najvećem procentu, 44 posto, nisu primijećene promjene”, stoji u izvještaju.
Ovo istraživanje potvrdilo je da je 44 posto LGBT osoba nezaposleno. Tokom istraživanja je uočena razlika u dobnoj zastupljenosti na tržištu rada, kao i veći procenat nezaposlenosti kod LGBTI osoba u odnosu na ukupno stanovništvo. Za razliku od 85 posto ispitanika iz opće populacije kojima nisu postavljana pitanja lične prirode na intervjuima za posao, osobe su takva pitanja dobijala u 44 posto slučajeva.
“Njih 17 posto je odgovorilo na ova pitanja, od čega je 98 posto trenutno zaposlenih. Smatraju da je odgovaranje na ova pitanja uticalo na dobijanje posla”, navedeno je u istraživanju.
LGBTI osobe su iskusile različite vrste nasilja na radnom mjestu zbog seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih karakteristika, neovisno da li se radilo o formalnoj ili neformalnoj ekonomiji. Ove vrste nasilja uključuju fizičke napade, prijetnje, ucjene, komentare o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.
U istraživanju je navedeno da više od polovice anketiranih LGBTI osoba živi u svojoj ili roditeljskoj nekretnini, velika većina živi u porodičnoj nekretnini, dok mali broj živi u nekretnini koju je naslijedilo.
“Tek sedam posto LGBTI osoba je samo kupilo nekretninu u kojoj živi. Ovdje je vidljiva izrazita disproporcija u poređenju sa opštom populacijom, gdje je 40 posto ispitanika/ispitanica samo kupilo nekretninu u kojoj živi”, stoji u analizi.
