Žena žrtva seksualnog nasilja, ilustracija. Foto: BIRN BiH
Kako su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili iz ministarstva, radnu grupu čine predstavnici osam institucija. Oni imaju zadatak da odrede niz mjera i aktivnosti kako bi se provela odluka UN-ovog Komiteta protiv torture o naknadi štete žrtvi ratnog silovanja.
Radna grupa sada treba da sačini plan mjera za provođenje ove odluke uz navođenje obaveza različitih institucija te taj plan dostavi Vijeću ministara na razmatranje, potvrđeno je za BIRN BiH.
U grupu su imenovani predstavnici državnih ministarstava za ljudska prava i izbjeglice; finansija i trezora; pravde, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), te entitetskih ministarstava pravde i Pravosudne komisije Vlade Brčko distrikta BiH.
Rok za pripremanje plana je 90 dana, kaže Dževad Mahmutović, zamjenik ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
“Realizacija Plana mjera (…) prevashodno će da zavisi od samih tijela i institucija koji budu označeni kao nosioci određenih aktivnosti”, kaže Mahmutović.
Komitet protiv torture donio je 2019. godine odluku u kojoj je objašnjeno kako je žrtva silovanja znala identitet počinitelja – Slavka Savića, pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS). Nakon podignute optužnice, u krivičnom postupku dosuđena joj je naknada štete. Problem je nastao kada je utvrđeno da Savić nema imovine iz koje bi se mogao prinudno naplatiti taj iznos. Nakon toga slučaj je iznesen pred međunarodni mehanizam za zaštitu ljudskih prava – UN-ov Komitet protiv torture.
Komitet je utvrdio da BiH krši svoje međunarodne obaveze time što ne osigurava isplatu naknade štete žrtvi u situaciji u kojoj počinitelj to ne može da plati, a istovremeno primjenjuje zastarne rokove na tužbene zahtjeve žrtava.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je ranije, u junu 2020. godine, u saradnji sa organizacijom TRIAL International, organizovalo okrugli sto.
“Učesnici okruglog stola, u odnosu na ustanovljene obaveze nadležnih vlasti u BiH, predložili su niz mjera koje se odnose na naplatu dosuđene štete, besplatnu medicinsku i psihološku pomoć, javno službeno izvinjenje i efektivan sistem reparacije na nivou BiH”, kaže Mahmutović, dodajući da je u skladu sa zaključcima, Ministarstvo proslijedilo informacije Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.
Mahmutović kaže da je informacija prvi put dostavljena u novembru 2020., ali da je skinuta sa dnevnog reda u decembru iste godine, te je, nakon prikupljenih dodatnih mišljenja, informacija drugi put predata na Vijeće ministara BiH u martu 2021. godine.
Po njegovim riječima, nakon što je informacija razmotrena, na sjednici Vijeća ministara nije se dobila potrebna većina u obavljenom prvom krugu glasanja održanom na sjednici, tako što je za istu bilo četiri glasa “za” i pet glasova “protiv”.
Nakon obavljenih konsultacija, u drugom krugu glasanja na sjednici u aprilu 2021. godine doneseno je nekoliko zaključaka kojima se, između ostalog, usvaja dostavljena informacija, te se pozivaju nadležne institucije, uključujući nadležna entitetska tijela, da u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH definiraju sveobuhvatan niz mjera i aktivnosti u vezi s provedbom odluke koju je usvojio UN-ov Komitet protiv torture.
