Obilježena 29. godišnjica paljenja sarajevske Vijećnice: “Kultura je preživjela barbarstvo”
Godišnjica paljenja Vijećnice. Foto: BIRN BiH
Prije 29 godina od granata ispaljenih s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) zapaljena je sarajevska Vijećnica, u kojoj je tada bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. U požaru je izgorjelo više od dva miliona bibliotečkih jedinica.
“U Biblioteci je radilo 120 ljudi. Kada samo se skupili poslije bombardovanja da gasimo vatru, bila nas je samo trećina, uglavnom su tu bile kolegice. Ja sam od kuće poveo sina i on je poveo neke svoje drugove. Gasili smo požar golim rukama, zajedno s vatrogascima. Nije bilo vreća s pijeskom da zaštitimo prozore, nismo imali ništa”, prisjetio se 25. avgusta 1992. godine Duško Toholj, tadašnji direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koji kaže da je nemoguće nadoknaditi literaturu koja je tada uništena u požaru.
Rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Rifat Škrijelj kazao je da je s Vijećnicom zapaljeno višestoljetno blago Bosne i Hercegovine.
“Spaljivanjem Vijećnice i Orijentalnog instituta zadat je najveći udar čuvarima dragocjene literature u BiH. Sjećanje na dan paljenja Vijećnice potresno je za sve nas koji smo ovdje bili. Oživljavanje Vijećnice, njena restauracija i obnova, bilo je ponovno rađanje života iz pepela. Život je ponovo u Vijećnici, kultura je preživjela barbarstvo”, naveo je on za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Jedan dio knjiga je sačuvan i radi se na obnavljanju fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH), rečeno je danas u Vijećnici. Na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća Sarajeva prihvaćena je inicijativa predsjedavajućeg Jasmina Ademovića da se dio sačuvane građe ponovo vrati u Vijećnicu.
“Ostala je još jedna kockica u restauraciji Vijećnice, ona posljednja, a to je vraćanje u ove prostorije Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Želim vjerovati da će inicijativa biti realizovana do 30. godišnjice od paljenja Vijećnice. Nadam se da će Gradska uprava učiniti sve kako bi ovo pitanje riješila i da ćemo uskoro u Vijećnici i ispred nje čuti žamor novih generacija studenata i istraživača”, rekao je Ademović.
Vraćanje dijela fondova NUB-a BiH u Vijećnicu planirano je prije nekoliko godina, kaže Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, dodajući kako već tri mjeseca čekaju poziv gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić kako bi dogovorili realizaciju ovog projekta.
“Svugdje su ovakve biblioteke ponos glavnih gradova i one su jedan od simbola, i očekujemo da nas i gradonačelnica poslije odluke Gradskog vijeća zovne da uđemo u realizaciju tog projekta, da vidimo kakve su te naše prostorije, da vidimo šta ćemo ovdje prenijeti. Ovdje imamo u planu da, zavisno od kvaliteta i veličine prostorija, smjestimo ono što je reprezentativno u fondovima i zbirkama, i ono što predstavlja svojinu svih naroda i građana BiH.”
Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine su prošle godine proglašene nacionalnim spomenikom.
“Ponosni smo na ono što baštinimo u specijalnim zbirkama, u periodici i staroj periodici i svim drugim fondovima. Četiri zbirke, koliko ih imamo, govore o državnopravnom kontinuitetu BiH kroz vijekove, kulturnom identitetu, kulturnom razvitku, ono što podrazumijeva i daje dignitet našoj biblioteci da smo mi državna biblioteka koju sve bibliotečke asocijacije iz svijeta uvažavaju”, rekao je u svom obraćanju direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina.
Dio građe Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH će biti smješten u zgradu Univerzitetske biblioteke u Kampusu UNSA, čija bi izgradnja, nakon dugo godina najavljivanja, uskoro trebala početi, potvrdio je za BIRN BiH rektor Škrijelj.
“To će biti jedna biblioteka na oko 15.000 kvadratnih metara i tu će Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH imati mogućnost da u najvećoj mjeri bude smještena, nakon čega ćemo se posvetiti organiziranju moderne bibloteke 21. stoljeća za generacije koje dolaze”, dodao je Škrijelj.
