Kazani iznad Sarajeva. Foto: Facebook, “Neobilježena mjesta stradanja”
“Nakon izvršenog pregleda svih pristiglih radova, Konkursna komisija je konstatovala da zbog nivoa kvaliteta prispjelih ideja u odgovoru na postavljene kriterijume u pristupu kreiranja Spomen-obilježja, likovno-umjetničkog izraza, ponuđenih ideja, funkcionalnog koncepta, integriranja u kontekst predložene mikrolokacije i nedostataka u opremi detalja iz predložaka, nijedan rad nije prihvatljiv”, saopćeno je iz Gradske uprave.
U odluci Gradske uprave naglašava se da je u protokol zaprimljeno pet radova, a neki autori nisu dostavili informacije pomoću kojih bi se procijenila vrijednost idejnog rješenja.
“Pojedini autori nisu dostavili materijalizaciju dijelova ili kompletnog spomen-obilježja, te se nije mogla izvršiti ocjena Ekonomskog kriterija: Racionalnost i ekonomičnost rješenja (usklađenost kreativnih i komercijalnih aspekata ponuđenog rješenja), odnosno nije bilo moguće utvrditi procijenjenu vrijednost ponuđenog idejnog rješenja, s obzirom da autori u svojim radovima isto nisu naveli”, stoji u odluci Gradske uprave koju potpisuje gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić.
Na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) nije odgovoreno iz Gradske uprave. Na stranici Grada je odluka o poništavanju konkursa objavljena krajem jula.
Postupak javne nabavke putem konkursa pokrenut je 7. maja, a ispravka konkursa od 3. juna odnosila se na produženje roka dostave prijedloga sa 18. na 28. juni 2021. godine.
Ukupan fond nagrada za idejno rješenje spomenika na Kazanima iznosio je 4.000 konvertibilnih maraka, a konkursna komisija je planirala iznose od 2.500, 1.000 i 500 KM dodijeliti za prve tri nagrade.
Idejno rješenje je osnov za pribavljanje urbanističke saglasnosti, nakon koje odabrano rješenje postaje dijelom glavnog projekta. Prema prošlogodišnjem dokumentu Gradskog vijeća, spomenički kompleks na Kazanima trebao bi se sastojati od spomenika i vanjskog uređenja s pristupnom stazom.
U tenderskoj dokumentaciji poništenog konkursa ranije je navedeno kako je svrha i cilj konkursa odati počast sarajevskim civilima koji su tokom opsade Sarajeva 1992. i 1993. godine na lokalitetu jame Kazani na Trebeviću dovedeni i ubijeni, a jama je korištena kao grobnica.
Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Konačan broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen, a za ubistva počinjena na ovoj lokaciji te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH, kojom je komandovao Mušan Topalović Caco.
Gradsko vijeće u Sarajevu je 2020. uvrstilo spomen-obilježje žrtvama na Kazanima u plan spomenika koje će finansirati i graditi u 2021. godini. Uvrštavanje spomenika na Kazanima u Nacrt programa podizanja spomenika i umjetničkih skulptura od značaja za Grad Sarajevo pozdravili su iz udruženja žrtava i podnosilaca zahtjeva za izgradnju spomenika, ali iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) tada su izrazili sumnju da će spomenik i biti izgrađen 2021. godine.
Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije za BIRN BiH je ranije rekao kako podržava izgradnju ovog spomenika, ali da smatra kako idejno rješenje treba doći iz Republike Srpske (RS), odnosno udruženja poginulih i nestalih iz RS-a.
“Potrebno je da Kazani budu potpuno ispitani i pregledani budući da nedostaje ljudi koji su tu bačeni”, kazao je on.
