APIK treba preispitati svoj odnos prema zaštićenom prijavitelju korupcije Emiru Mešiću, kažu Ombudsmani
Emir Mešić. Foto: BIRN BiH
Preporukom Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, direktor APIK-a Hasim Šabotić treba razmotriti okolnosti pozivanja uzbunjivača na disciplinsku odgovornost zbog javnog istupanja o prijavi korupcije kao štetnu radnju.
Ombusman je posebno naglasio da UIO nije dokazao da njegov zaposlenik Emir Mešić ne bi bio izložen disciplinskom progonu da nije prijavio korupciju. Zbog toga su pozvali Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije da reaguje.
Mešić, protiv kojeg je UIO BiH do sada pokrenuo dva disciplinska postupka – jedan jer je govorio za medije, a drugi zbog navodnih propusta u radu od prije tri godine, kaže da je zadovoljan preporukom Ombudsmana za ljudska prava BiH.
“Jako sam ljut i ogorčen na rad APIK-a, prepuštaju uzbunjivače prijavljenima za krivično koruptivne radnje, na taj način ne ispunjavaju svoju zakonom predviđenu obavezu borbe protiv korupcije”, navodi on, dodajući kako mu se čini da je njegova prijava teret Agenciji.
“Izgleda da im je moja prijava teret kao što je i teret Tužilaštvu očigledno. Tužit ću APIK, pa barem i do Evropskog suda [za ljudska prava] išao”, navodi Mešić.
Mešić je kažnjen otkazom i smanjenjem plate u dva disciplinska postupka koja su se vodila protiv njega nakon što je Državnom tužilaštvu i APIK-u prijavio korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje, a potom o tome govorio u istraživanju BIRN-a BiH. Rješenje o otkazu je naknadno poništeno ali se on i dalje suočava sa mogućnošću da taj postupak ponovo bude pokrenut.
On je ranije tražio zaštitu od APIK-a, ali je ova Agencija zaključila da Mešić nije trpio posljedice u Upravi gdje radi zato što je prijavio korupciju, pravdajući to internim pravilnicima Uprave koji dopuštaju takvo disciplinsko gonjenje.
Iz organizacije Transparency International BiH (TI BiH) koja Mešiću pruža pravnu pomoć, te se obratila Ombudsmanu za ljudska prava, navode kako su zadovoljni preporukom s obzirom da je jasno zaključeno da se Mešić odlučio obratiti javno nakon što je vidio da institucije kojima je prijavio korupciju ne postupaju prema prijavi.
“Sama preporuka i zaključak su bitni i značajni iz više razloga u daljem postupku pravne zaštite pred sudovima, ali bi trebali biti vodič APIK-u kako da postupa u predmetima”, kaže Uglješa Vuković iz Transparencyja.
APIK se ne može pozivati na Upravni inspektorat
Hasim Šabotić. Foto: BIRN BiH
U objašnjenjima zašto nisu zaštitili zviždača kome su dodijelili zaštićeni status, iz Agencije su ranije navodili da oni ne mogu donositi odluke je li došlo do štetne posljedice i da to radi Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde BiH. Govoreći za TV Justice BIRN-a BiH, Šabotić je rekao da su Agenciji ograničene mogućnosti da zaštiti zviždače.
Ali zaključkom Ombudsmana je utvrđeno kako Upravni inspektorat ne utvrđuje meritorno opravdanost zahtjeva za zaštitu lica koje prijavljuje korupciju, nego je to u nadležnosti Agencije.
“U tom pravcu Ombudsmani za ljudska prava BiH smatraju da je Agencija specijalizirano tijelo za utvrđivanje posebne povrede prava koje prouzrokuju posljedice po radno-pravni status lica koje prijavljuje korupciju”, navedeno je u odluci Ombudsmana.
Uglješa Vuković smatra kako je ovaj zaključak jako bitan s obzirom da se “APIK sve vrijeme pozivao kako su oni samo gledali šta je zaključila upravna inspekcija”.
“Smatramo da je ombudsman u preporuci, odnosno zaključku istakao da je APIK jedno posebno, nezavisno tijelo i da bi oni trebali da primjenjuju prije svega odredbe koje se odnose na zaštitu uzbunjivača i da se ne mogu pozivati na upravnu inspekciju, da to oni moraju riješiti”, navodi Vuković, dodajući kako je bitno da Agencija sama rješava ove stvari.
Emir Mehmedović, glavni upravni inspektor Ministarstva pravde BiH, ranije je za BIRN BiH kazao kako inspektorat ne donosi bilo kakve zaključke u svojim zapisnicima, već da to radi APIK, te se nije mogao očitovati na to da li Mešić disciplinskim postupcima trpi štetnu radnju.
Javni istup prijavitelja korupcije zakonom je propisan, rekao je Mehmedović ranije.
U zaključku ombudsmana se navodi kako nije jasno na koji je način rukovodilac Uprave za indirektno oporezivanje dokazao da bi ista štetna radnja prema prijavitelju korupcije bila poduzeta i da nije podnio prijavu korupcije, što Vuković smatra posebno bitnim.
“Posebno je bitno da iz samog predmeta nije vidljivo da je direktor institucije iz koje dolazi uzbunjivač, direktor UIO-a dokazao da bi se štetne radnje prema Emiru Mešiću poduzele i da nije prijavio korupciju, a APIK na to uopće nije pazio u postupku”, navodi Vuković, dodajući kako Agencija nije uzimala u obzir da je Mešićev disciplinski progon počeo nakon prijave korupcije.
Uprkos preporuci Ombudsmana, Šabotić kaže kako Agencija neće ponovno razmatrati njegov zahtjev ako ne bude morala. Dodaje kako i nakon mišljenja Ombudsmana smatra da je ova Agencija postupala u skladu sa zakonom.
“Kada gledamo Zakon o Agenciji i Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, Mešić ne ispunjava bilo koji uslov da mi damo instrukciju UIO-u da otkloni štetnu posljedicu koja je nastupila po Mešića”, kaže Šabotić, dodavši kako su ranije provjere tražene od Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH.
Upravni inspektorat je naveo kako je pokrenuto ukupno 57 postupaka, u kojim je u četiri izrečena sankcija prestanka radnog odnosa kao kod Mešića, navodi Šabotić.
“Znači da Mešić Emir nije taj prema kome se samo cilja, imate još ljudi koji su disciplinski odgovarali kao gospodin Mešić, a koji nisu prijavitelji korupcije”, kaže Šabotić koji ne navodi razloge zbog kojih su ti uposlenici bili procesuirani.
Iz Transparencyja su saopštili da su pomogli Mešiću da pokrene dva sudska procesa protiv Uprave zbog diskriminacije i zaštite prava iz radnog odnosa.
