Vijest

Koordinacioni tim za prihvat povratnika iz Sirije i Iraka: Novi prihvat na osnovu iskustava iz 2019. godine

23. Jula 2021.16:35
Imenovanjem Koordinacionog tima za prihvat povratnika iz Sirije i Iraka stečeni su osnovi za njihov povratak, a iskustva iz 2019. godine od prvog organiziranog povratka poslužit će kao naučena lekcija za sve izazove u novom procesu, mišljenja su sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).


Žene u kampu Al Hol. Izvor: Mahmoud Shikh Ibrahim (@Mahmodshikhibra)

Lejla Čopelj, stručna savjetnica Ministarstva sigurnosti BiH i koordinatorica Tima, je na upit BIRN-a BiH kazala kako će iskustva iz decembra 2019. godine, kao i ona iskustva koja su stečena prilikom razmjene sa drugim državama, pomoći kao naučena lekcija za organizaciju i realizaciju procesa repatrijacije preostalog broja državljana iz Sirije i Iraka.

“U Tim su imenovani predstavnici svih nadležnih institucija u BiH, sigurnosnih i nesigurnosnih, na svim nivoima, čime smo stvorili multisektorski tim za realizaciju svih neophodnih mjera i aktivnosti”, navela je Čopelj, dodajući kako će Tim sačiniti Plan repatrijacije, ali i Program reintegracije, resocijalizacije i rehabilitacije.

Ona je dodala kako su usvajanjem Odluke o formiranju Koordinacionog tima za proces repatrijacije bh. državljana iz zona sukoba stečeni osnovi za realizaciju samog procesa.

Miroslav Jurešić, član Tima iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, je kazao kako sad postoji iskustvo na osnovu povratka prve grupe tokom 2019. godine. Povratak prve grupe se desio naglo i bez adekvatnog odgovara, rekao je on, dodajući kako su ljudi u međuvremenu obučeni.

“Profesionalci u centrima za socijalni rad, u školama, u policiji, u centrima za socijalni rad – sad imamo ekipu ljudi na terenu koja je spremna da izvrši prihvat i koja zna na koji način raditi sa povratnicima”, kazao je Jurešić, dodajući kako to prije dvije godine nije bio slučaj.

Prije dvije godine, u decembru, u BiH je iz Sirije vraćeno sedam muškaraca, šest žena i 12 djece.

Goran Čerkez, član Tima iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH, koji je i tokom 2019. godine učestvovao u organizaciji medicinskog dijela prihvata povratnika, kazao je kako je uspostavljena dobra komunikacija i kako su ljudi na terenu spremni za prihvat.

“Imamo značajno veća iskustva i ta iskustva trebalo bi sada praktično da upotrijebimo. (…) U narednom period predviđamo da uradimo određene aktivnosti na jačanju ljudskih resursa i da to bude sve sistemski omogućeno, kako psihofizička podrška, tako i ostale aktivnosti koje bude potrebno raditi”, naveo je Čerkez, dodajući kako je i na prvi prihvat BiH odgovorila jako dobro.

“Prijem je organizovan efikasno i cijele te procedure su rađene na visoko profesionalnom nivou”, kazao je Čerkez, dodavši kako još uvijek nije informiran o imenovanju u Koordinacioni tim.

Odluka o imenovanju Koordinacionog tima donesena je na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara po prijedlogu Ministarstva sigurnosti.

Ovom Odlukom imenovano je 26 predstavnika institucija sa državnog i entitetskog nivoa, koji bi, prema saopćenju Vijeća ministara, u narednih 15 dana trebali sazvati i prvi sastanak.

“Koordinacijski tim je imenovan kao interresorno, stručno tijelo Vijeća ministara BiH za razvijanje sistema i procedura za siguran, human i kontroliran povratak i prihvat državljana BiH iz zona sukoba Sirije i Iraka, te koordiniranje procesa njihove repatrijacije”, naveli su u saopćenju.

Emir Mrkaljević iz Policije Brčko distrikta kaže kako se vide svi izazovi kojima se potrebno posvetiti, te da su od 2019. godine održani forumi u kojima je istaknuto sve što treba uraditi.

“Kroz povratak i sve što se dešava, uvijek se u prvi plan stavlja humanitarni, socijalni, obrazovni aspekt, što su važna pitanja, ali se bojimo i pokušat ćemo uraditi na području Distrikta da ne zanemarimo sigurnosni aspekt”, naveo je Mrkaljević, dodavši kako mora postojati sinergija postupanja.

On je rekao kako je bitno da postoji pisani program kroz koji će se vidjeti šta ko radi i odakle se kreće.

“To još uvijek nemamo. Nadam se da ćemo imati jer je vrlo važno da postoji pismeni koncept, odnosno propisana procedura”, kazao je Mrkaljević.

 

Nermina Kuloglija