Ustavni sud utvrdio da su pritvorom povrijeđena prava Nedžada Hasića
Srebrenica. Foto: BIRN BiH
Odluku po Hasićevoj apelaciji je Ustavni sud donio nedugo nakon što mu je Okružni sud u Bijeljini ukinuo pritvor u kojem se nalazio od kraja novembra 2020. godine.
Osim toga, Ustavni sud je našao i povredu prava na način da je ročište pred nadležnim sudom za izjašnjenje o pritvoru održano tek nakon sedam dana od lišenja slobode apelanta.
Hasića je Osnovno javno tužilaštvo u Zvorniku u julu 1996. optužilo da je kao saizvršilac u maju iste godine učestvovao u ubistvu četiri osobe na lokalitetu sela Krušev Do (općina Srebrenica), a ovu optužnicu je kasnije u cijelosti preuzelo bijeljinsko Okružno tužilaštvo.
Prvostepenom presudom Okružnog suda u Bijeljini iz decembra 1998., Hasić je proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora, dok su kazne izrečene i ostalima kojima se sudilo s njim, ali je Vrhovni sud Republike Srpske (RS) ukinuo tu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.
Prema sudskim dokumentima, Okružni sud je nakon ukidanja prvostepene presude pokušao da provede novi postupak, ali je to bilo bezuspješno s obzirom da se optuženi nisu odazivali na poziv, niti su se nalazili na prijavljenim adresama, a Hasića su u novembru 2020. na području Srebrenika uhapsili pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po potjernici Okružnog suda.
Hasić je proveo više od šest mjeseci u pritvoru, koji mu je nedavno zamijenjen mjerama zabrane, dok su iz bijeljinskog Okružnog suda potvrdili da se protiv Hasića i drugih osoba vodi postupak za krivično djelo “ubistvo”.
“Ovaj sud je donio rješenje kojim je mjera pritvora prema optuženom Nedžadu Hasiću zamijenjena mjerom zabrane putovanja i napuštanja mjesta boravka. U istom predmetu se pored Nedžada Hasića kao optuženi pojavljuju Ahmo Harbaš i Behudin Hasić, koji nisu dostupni i nalaze se u bjekstvu”, kazali su iz Okružnog suda u Bijeljini.
Hasićeva braniteljica Mirna Avdibegović navela je da Sud u Bijeljini tvrdi da je konkretno Hasić bio nedostupan, ali se on, kako je rekla, godinama uredno kretao bez ikakvih problema.
Prema njenim riječima, Ustavni sud je donio odluku kojom je konstatovao da u rješenju o određivanju pritvora, bez obzira što je potvrđena optužnica i što je bio proveden prvostepeni krivični postupak, Sud uopće nije obrazložio postojanje osnovane sumnje da su oni počinili ta djela.
“Odbrana se posebno fokusirala na činjenicu da su oni izjavili da su maltretirani 1996. kada su pritvoreni, kada su im uzimane izjave, i na tim izjavama se zasnivala optužnica. Odbrana je u žalbama i Okružnom i Vrhovnom sudu RS-a navodila da su iznuđeni ti iskazi, da je bio prisiljen da potpiše sve to na čemu se zasniva optužnica, ali su žalbe izignorisane, uz obraloženje da će se o tome govoriti tokom glavnog pretresa, te je podnesena apelacija Ustavnom sudu”, pojasnila je Avdibegović i dodala da se sada očekuje početak obnovljenog suđenja.
Iz osporenih rješenja, kako zaključuje Ustavni sud, proizlazi da u odnosu na postojanje osnovane sumnje nije dato dovoljno i relevantno obrazloženje, jer u obrazloženju osporenih odluka Sud nije naveo da postoje “činjenice ili informacije na osnovu kojih će objektivni posmatrač zaključiti da je osoba u pitanju mogla počiniti krivično djelo za koje se tereti, osim pukog pozivanja na optužnicu”.
“Iz dostavljene i poznate dokumentacije nije jasno šta se apelantu stavlja na teret optužnicom te je postojanje osnovane sumnje sud doveo u vezu i sa drugim dokazima, a ne samo sa izjavom apelanta koju apelant problematizira kao iznuđenu, iako ove navode sud nije prihvatio, a o čemu sud nije dao adekvatno obrazloženje”, navodi se u odluci Ustavnog suda.