Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo. Foto: BIRN BiH
Dio predmeta koje radi Kantonalno tužilaštvo se odnosi na “A” kategoriju koja je pravosuđu u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina ustupljena iz Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Pored toga, Kantonalno tužilaštvo vodi istragu i u manje složenim predmetima dok Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina predviđa da se ti predmeti procesuiraju pred entitetskim i pravosuđem Brčko distrikta.
U prvoj polovini 2021., kako je nedavno saopćeno, Kantonalnom tužilaštvu su dostavljena 32 predmeta u kojima su počinioci nepoznati, dok je u istom periodu dostavljen samo jedan predmet sa poznatim počiniocem.
U Tužilaštvu podsjećaju da od 2004. godine nisu nadležni za primanje novih prijava u predmetima ratnih zločina, već se isključivo postupa u predmetima koji su do tada zaprimljeni, kao i u predmetima koji se rješenjem Suda BiH, a nakon prijedloga Državnog tužilaštva, ustupe na nadležno postupanje shodno Revidiranoj strategiji.
“Nakon stupanja na snagu novih krivičnih zakona svi predmeti ratnih zločina su po zakonu, u isključivoj nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH. Krivična prijava se može podnijeti i ovom Tužilaštvu, ali ista će biti proslijeđena Tužilaštvu BiH, odnosno Sudu, radi ocjene složenosti predmeta, a što proizilazi iz Strategije koja je donesena 2008. godine”, pojašnjavaju u Kantonalnom tužilaštvu.
Advokatica Tatjana Savić je nedavno za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izjavila kako je Tužilaštvo BiH svojevremeno od entitetskih tužilaštava i Tužilaštva Brčko distrikta preuzelo praktično sve predmete ratnih zločina i da je sada većina tih predmeta nakon desetak godina vraćena tim istim tužilaštvima, a da za to vrijeme nije preduzeta nijedna istražna radnja.
Revidirana strategija koju je Vijeće ministara usvojilo na sjednici u oktobru 2020. predviđa reviziju kategorizacije svih predmeta ratnih zločina u Tužilaštvu BiH, s ciljem identifikacije onih predmeta ratnih zločina u kojima će biti izvršen prenos vođenja postupka, a sve kako bi se pravosuđe na državnom nivou rasteretilo manje složenih predmeta.
“Neravnomjerna raspodjela te procesuiranje manje složenih predmeta od strane Tužilaštva BiH i Suda BiH su između ostalog jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i proteka prvobitnog roka”, navodi se u Revidiranoj strategiji.
Tužioci Odjela za ratne zločine, kako su kazali u Kantonalnom tužilaštvu, poduzimaju i radnje propisane Obaveznim uputstvom glavnog federalnog tužioca iz januara ove godine, kao i obaveze propisane Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, o čemu blagovremeno i periodično izvještavaju Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), koje prema navodima Tužilaštva, vrši nadzor na radom u predmetima ratnih zločina.
U sarajevskom Kantonalnom sudu su potvrdili da u svom radu trenutno imaju tri predmeta u kojima se sudi Samiru Bejtiću za zločine na Kazanima, Mustafi Divjanu i Aliji Gazibari, za zločine nad zatvorenicima iz Hadžića na području Butmira, te Ibrahimu Čeči zbog zločina u naselju Dobrinja.
