This post is also available in:
Poslanici hrvatske Skupštine. Foto: EPA/ANTONIO BAT.
Sa 107 glasova za, 16 protiv i 5 suzdržanih hrvatski poslanici su u četvrtak 15. jula usvojili Zakon koji će omogućiti beneficije civilnim žrtvama rata 1991-95 godine.
On je izgalasan nakon žestokih rasprava u Saboru o tome hoće li zakon važiti i za ljude koji su bili dio ‘neprijateljskih’ srpskih snaga tokom rata.
Zakon, koji je predložila vlada koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica, predviđa novčanu naknadu ljudima koji su u ratu postali invalidi i onima koji su izgubili članove porodice, a finansijski će pomoći i kupovinu određenih pomagala poput proteze.
Prema zakonu, porodice civila koji su nestali u ratu, ali koji još nisu službeno proglašeni mrtvima, moći će da traže naknadu čak i u slučajevima kada za njih nije izdat smrtni list.
Vlada očekuje da će novim zakonom biti obuhvaćena 2500 korisnika.
Hrvatski desničarski poslanici kritikovali su zakon naglasivši da bi „agresori“ i bivši srpski vojnici mogli dobiti financijske beneficije.
Neki od njih čak su predlagali uskraćivanje prava na beneficije srpskim civilima koji su živjeli u takozvanoj Republici Srpskoj Krajini, teritoriju unutar Hrvatske koji su od kraja 1991. do 1995. godine kontrolisali srpski pobunjenici kojima su pomagale Jugoslovenska narodna armija i srpske paravojne formacije.
Predloženim amandmanima, koje je vlada odbila, zastupnici desničarskog Domovinskog pokreta zahtijevali su da prava utvrđena novim zakonom ne smiju ostvarivati „osobe koje su tijekom Domovinskog rata dobrovoljno živjele na okupiranim područjima nad kojima Republika Hrvatska nije bila u mogućnosti izvršavati vlast, odnosno osobe koje nisu pružale otpor agresoru”.
Zakon, međutim, striktno navodi da pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih jedinica koji su učestvovali u oružanoj agresiji na Hrvatsku, kao ni članovi njihovih porodica, ne mogu dobiti beneficije.
Neke nevladine organizacije za ljudska prava i neki opozicioni poslanici istakli su da bi srpski civili mogli imati poteškoća u dokazivanju da nisu pomagali ili sarađivali s „neprijateljem“.
Zagrebačka nevladina organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Srpsko narodno vijeće, koje predstavlja srpsku zajednicu u Hrvatskoj, podržali su zakon.
Prošle sedmice, prvi čovjek Documente Vesna Teršelić rekla je da usvajanje zakona predstavlja korak naprijed u hrvatskom društvu, i iako „nije savršen“, bavi se problemima porodica nestalih i ljudima koji su preživjeli torturu u ratnim logorima.
