Hrvatski poslanici izglasali zakon kojim se daju beneficije civilnim žrtvama rata

Poslanici hrvatske Skupštine. Foto: EPA/ANTONIO BAT.

Sa 107 glasova za, 16 protiv i 5 suzdržanih hrvatski poslanici su u četvrtak 15. jula usvojili Zakon koji će omogućiti beneficije civilnim žrtvama rata 1991-95 godine.

On je izgalasan nakon žestokih rasprava u Saboru o tome hoće li zakon važiti i za ljude koji su bili dio ‘neprijateljskih’ srpskih snaga tokom rata.

Zakon, koji je predložila vlada koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica, predviđa novčanu naknadu ljudima koji su u ratu postali invalidi i onima koji su izgubili članove porodice, a finansijski će pomoći i kupovinu određenih pomagala poput proteze.

Prema zakonu, porodice civila koji su nestali u ratu, ali koji još nisu službeno proglašeni mrtvima, moći će da traže naknadu čak i u slučajevima kada za njih nije izdat smrtni list.

Vlada očekuje da će novim zakonom biti obuhvaćena 2500 korisnika.

Hrvatski desničarski poslanici kritikovali su zakon naglasivši da bi „agresori“ i bivši srpski vojnici mogli dobiti financijske beneficije.

Neki od njih čak su predlagali uskraćivanje prava na beneficije srpskim civilima koji su živjeli u takozvanoj Republici Srpskoj Krajini, teritoriju unutar Hrvatske koji su od kraja 1991. do 1995. godine kontrolisali srpski pobunjenici kojima su pomagale Jugoslovenska narodna armija i srpske paravojne formacije.

Predloženim amandmanima, koje je vlada odbila, zastupnici desničarskog Domovinskog pokreta zahtijevali su da prava utvrđena novim zakonom ne smiju ostvarivati ​​„osobe koje su tijekom Domovinskog rata dobrovoljno živjele na okupiranim područjima nad kojima Republika Hrvatska nije bila u mogućnosti izvršavati vlast, odnosno osobe koje nisu pružale otpor agresoru”.

Zakon, međutim, striktno navodi da pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih jedinica koji su učestvovali u oružanoj agresiji na Hrvatsku, kao ni članovi njihovih porodica, ne mogu dobiti beneficije.

Neke nevladine organizacije za ljudska prava i neki opozicioni poslanici istakli su da bi srpski civili mogli imati poteškoća u dokazivanju da nisu pomagali ili sarađivali s „neprijateljem“.

Zagrebačka nevladina organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Srpsko narodno vijeće, koje predstavlja srpsku zajednicu u Hrvatskoj, podržali su zakon.

Prošle sedmice, prvi čovjek Documente Vesna Teršelić rekla je da usvajanje zakona predstavlja korak naprijed u hrvatskom društvu, i iako „nije savršen“, bavi se problemima porodica nestalih i ljudima koji su preživjeli torturu u ratnim logorima.