Detalj sa promocije zbornika. Foto: BIRN BiH
Zbornik “Nikome se ne ponovilo” nastoji da odgovori na gotovo svakodnevna negiranja genocida u Srebrenici i historijski revizionizam, rečeno je na promociji u Sarajevu.
“Činjenice koje su utvrđene u dokaznim postupcima u predmetima pred MKSJ-om su najbolji osnov za sagledavanje prošlosti, za razumijevanje i pomirenje”, objasnila je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) urednica zbornika Ajla Škrbić.
Knjiga je zbornik radova šesnaest autora, te rezultat projekta koji zajednički provode Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji (YIHR), Forum Civilna mirovna služba u Srbiji (forumZFD) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV).
“Struktuiran je u četiri dijela, koji iz različitih aspekata analiziraju genocid u Srebrenici”, kazala je Škrbić i objasnila da je u prvom dijelu Zbornika data pravna analiza, drugi dio objašnjava i analizira političku situaciju, kako danas tako i prije 26 godina, treći dio bavi se civilnim društvom, a u četvrtom dijelu doprinos su dali angažovane umjetnice i umjetnici koji opisuju postignuća u borbi protiv historijskog revizionizma i svoj odnos prema toj borbi.
Zbornik se također sastoji i od velikog broja fotografija.
“Ono što mi nažalost u praksi imamo i čime se moj rad u zborniku bavi jeste šta se dešava između donošenja presuda i utvrđivanja činjenica i zapravo njihovog stavljanja u praksu u BiH, koji je link koji je pukao između krivično utvrđenih činjenica i zapravo samih njihovih prihvatanja ne samo u Srebrenici, nego i u BiH”, rekla je Gačanica.
Škrbić je objasnila kako su procesi suočavanja sa prošlošću dugotrajni i višegeneracijski.
“Smatram da svaka generacija treba da učini nešto konkretno da taj proces ide u pravom smjeru, odnosno da nijedna generacija nije oslobođena obaveze da učini napor u preispitivanju naslijeđa prošlosti”, dodala je ona.
Na promociji su govorili i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Almir Bašović, fotograf i predavač na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Damir Šagolj, te direktorica forumZFD-a u Srbiji Nataša Govedarica.
“Izdavači zbornika, autori i autorice koji su doprinijeli ovom zborniku svojim radovima i ja smo svjesni da je mnogo više potrebno za suočavanje sa prošlošću i za jednu uspješnu borbu protiv historijskog revizionizma, ali mislim da ovaj zbornik predstavlja jedan doprinos na tom putu”, rekla je Škrbić, te dodala da je svjesna da zbornik sam neće moći napraviti reformu, ali on predstavlja doprinos naporu da činjenice ne iščeznu iz javne sfere.
Škrbić je također naglasila da su u cijeloj priči najvažniji mladi ljudi, odnosno da treba napraviti korjenite izmjene u obrazovanju, a na što ukazuju i radovi u zborniku.
“Nažalost, obrazovni sistemi, a ni mediji u državama regiona ne nude ove činjenice ili ih ne nude u cijelosti. U školama se najčešće o ratovima vrlo malo govori, posebno u Srbiji. Ako nešto u udžbenicima i ima – to je uglavnom prepisani zvanični narativ negacije zločina, dok se Srebrenica eventualno spomene u nekoj fusnoti”, kaže Škrbić.
