Venecijanska komisija u mišljenju pozvala na definisanje oštrijih kazni za sukob interesa

Zgrada Parlamenta BiH. Foto: BIRN BIH

Kako se navodi u mišljenju Venecijanske komisije, iako je pohvalna činjenica da su vlasti pokazale spremnost za bolje osiguranje integriteta i odgovornosti funkcionera, neophodno je harmonizirati relevantne dijelove zakona na svim nivoima – državnom, entitetskom, kantonalnom i u Distriktu Brčko.

“Bilo bi poželjno da se kompetencije prebace na državni nivo. Ali ako je to nemoguće zbog političkih razloga, entiteti i Distrikt Brčko bi trebali ujednačiti zakone i dozvoliti implementaciju kroz instituciju na državnom nivou ili, najmanje, omogućiti da takvo tijelo provodi žalbene postupke”, stoji u posljednjem mišljenju Venecijanske komisije.

Nacrt zakona, navode u Venecijanskoj komisiji, uključuje identična pravila za sukob interesa i poklone za službenike i članove Parlamenta.

“Ali, iako bi zaista trebalo da postoje pravila za sukob interesa u slučaju članova Parlamenta, ta pravila moraju biti usklađena sa ustavnom ulogom članova Parlamenta te usvojena i sprovedena na način da se ta uloga očuva i da se očuva autonomija Parlamenta”, stoji u mišljenju Komisije.

Kako se navodi, budući zakon mora omogućiti zvaničnicima da prijave sukob interesa svojim nadređenim ili nadležnoj instituciji. Zakon mora omogućiti definisanje forme takvih deklaracija te odrediti ko i kako naređuje izuzeće ili odbijanje u slučaju sukoba interesa.

“Sukob interesa ne bi trebao biti u istoj ravni kao zloupotreba položaja. Zabranjeni dar nije isto kao i mito, mada može postati isto ako postoji ‘quid pro quo’ razmjena. Zabrana paralelnog zaposlenja ili poslovna aktivnost izabranog službenika mora biti gotovo apsolutna”, navodi se u mišljenju.

Ovo mišljenje tražio je državni ministar pravde Josip Grubeša krajem aprila. Ministarstvo pravde BiH radi na Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.

Sadašnji zakon je 2002. godine nametnuo visoki predstavnik u BiH, a potom ga je usvojio Parlament BiH. Raniji zakon je pokrivao sve nivoe javne administracije u BiH, a provođenje zakona kontrolisala je Centralna izborna komisija (CIK). Kasnijim izmjenama zakona sistem je decentralizovan, a Zakon se primjenjuje samo na državni nivo, dok provjeru vrši Komisija za odlučivanje o sukobu interesa.

Usvajanje i provođenje propisa o sprečavanju sukoba interesa jedna je od stavki navedenih u 14 uslova za ulazak BiH u EU.

BIRN BiH je ranije pisao kako Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, koji je državno Ministarstvo pravde dostavilo u decembru 2020. godine, još odranije ne zadovoljava međunarodne standarde i ne uvažava preporuke Grupe država za borbu protiv korupcije.

Venecijanska komisija navodi kako su nova pravila o imovini u Nacrtu dobrodošla, ali su potrebne dodatne informacije. Konkretno, potrebne su informacije o vlasništvu članova porodice s kojima službenik živi i informacije o tuđem vlasništvu koje službenik ne posjeduje ali koje koristi.

“Što se tiče implementacije, članovi Komisije za sukob interesa bi trebali biti izabrani većinom u Parlamentu ili kroz neki drugi vid proporcionalne reprezentacije glavnih političkih aktera. Etnične kvote u Komisiji za sukob interesa bi trebale biti napuštene i članovi bi trebali biti izabrani samo na osnovu svojih kompetencija i reputacije. Također, Komisija bi trebalo da bude administrativno i finansijski nezavisna”, kaže se u objavljenom mišljenju.

Komisija je u svom mišljenju navela kako bi kršenje pravila o sukobu interesa trebalo biti definisano kao disciplinski prekršaj, a teški slučaj neprijavljivanja tačnih podataka o vlasništvu trebao bi biti kažnjiv zatvorom.

Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić kaže kako Venecijanska komisija u svom mišljenju ukazuje da je Ministarstvo pravde BiH nedovoljno široko postavilo definicije sukoba interesa, nespojivosti funkcija, privatnih interesa, obavljanja dodatnih poslova i dat je veliki broj primjedbi o tome gdje bi odredbe trebalo unaprijediti, što je u skladu sa onim na šta je Transparency ukazivao i ranije.

Ona podsjeća da je trenutno u parlamentarnoj proceduri Prijedlog zakona koji je usvojen na Predstavničkom domu, a koji je, prema njenom mišljenju, mnogo bolje rješenje od rješenja Ministarstva pravde.

“Sada ćemo vidjeti kako će Ministarstvo pravde tretirati preporuke i da li će ih ispoštovati i inkorporirati u novi Nacrt. Sve se ovo moglo izbjeći da je usvojeno rješenje koje je ostalo u proceduri i za koje je većina međunarodnih organizacija i institucija dala pozitivno mišljenje”, kaže ona.

Korajlić iskazuje bojazan u razmatranju mogućnosti, kako se navodi u mišljenju Komisije, da se odvoji status izabranih nosilaca funkcija i imenovanih nosilaca funkcija.

“To bi dovelo do relaksiranja propisa i odredbi koji se odnose na izabrane nosioce funkcija, prije svega zastupnike u Parlamentu. Bojimo se da ovakvo mišljenje može dovesti do slabljenja mehanizama za sprečavanja sukoba interesa izabranih nosilaca funkcija i da se može shvatiti kao poziv da se na isti način relaksiraju propisi na nižim nivoima vlasti, što bi sigurno bilo opasno uzimajući u obzir činjenicu da je BiH zarobljena država, da su isti ti parlamentarci direktno uključeni u donošenje najvažnijih odluka, a koji mogu biti pod utjecajem sukoba interesa”, kaže Korajlić i dodaje kako Venecijanska komisija možda nije dovoljno uzela u obzir činjenicu da izabrani zvaničnici direktno utječu na imenovanja ključnih ljudi u institucijama BiH.

“Taj dio mišljenja smatramo da može biti opasan i poziv institucijama da, umjesto da idemo na pooštravanje ograničenja, nespojivosti i sankcija, praktično dođe do relaksacije. S druge strane, imate preporuke koji se odnose na pooštravanje odredbi koji se odnose na imenovane nosioce funkcija”, kaže Korajlić.

Članovi Venecijanske komisije su u svojim zaključcima naveli kako ohrabruju zakonodavnu vlast da uvede oštrije sankcije za kršenje zakona.