Okrugli sto o traženju nestalih. Foto: INO BiH
Aljonka Dželetović, članica Savjetodavnog instituta za nestale osobe BiH, već 30 godina traga za svojim bratom.
Ona za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da je prošle godine na području Nevesinja bila na deset ukopa nestalih osoba, ali da je posljednja identifikacija bila prije tri godine.
“Naravno da je jako teško sada tražiti nestale osobe, nakon 30 godina. Došli smo, ja bih rekla do zida, jer je meni zid, ako kažem da se traži sedam i po hiljada, a 31 osoba u prvih šest mjeseci pronađena. Kad to podijelite, to je pet osoba na mjesečnom nivou. Kad se to oduzme od zbira, sedam i po hiljada koje se traži, nije teško sračunati koliko bi to godina trajalo. Znači, to je jedan apsolutni zid, gdje smo iscrpili sve apsolutne resurse”, kaže Dželetović.
U obraćanju medijima Ema Čekić, predsjednica Udruženja nestalih općine Vogošća, kazala je da su porodice razočarane u sav proces čekanja i očekivanja, te da ne mogu više čekati, dok je Zekija Avdibegović, predsjednica Udruženja porodica nestalih općine Ilijaš, navela da se na području ove općine 46 osoba vodi kao nestale.
Avdibegović koja traga za mužem i sinom, apelovala je na institucije vlasti da ozbiljno shvate proces traganja za nestalim osobama, jer kako je rekla, porodice već 20 godina žive u agoniji i tragaju za nestalim.
“Ja bih samo apelovala na naš državni vrh, na Vijeće ministara da jednom ozbiljno shvate da mi živimo već 20 godina u agoniji da tražimo kosti naših najmilijih, a da oni to mogu riješiti veoma brzo ako budu htjeli”, kazala je.
Na okruglom stolu pod nazivom “Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u BiH” rečeno je da je cilj za narednu godinu konstantni rad sa institucijama vlasti i međunarodnim organizacijama.
Istaknuto je da najveću prepreku u pronalasku nestalih osoba predstavlja nedostatak novih i vjerodostojnih informacija o pojedinačnim masovnim grobnicama.
“Ovim putem još jednom molim osobe koje nešto znaju po pitanju nestalih osoba da se obrate INO-u, institucijama vlasti, policiji i SIPA-i, različitim udruženjima”, poručio je Željko Stanić, predsjedavajući Savjetodavnog odbora.
Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, istakao je da je potrebna institucionalna saradnja svih nivoa vlasti u BiH, te sveobuhvatna primjena Zakona o nestalim licima.
“Sama činjenica da je od 12 hiljada nestalih na području zemalja bivše Jugoslavije dvije trećine iz BiH, govori sama za sebe. Ono što moram reći kada je u pitanju proces traženja nestalih lica, ovih 7.600 – da su to najteži slučajevi… i uglavnom se radi o djelima ratnog zločina”, rekao je Perišić.
On je kazao da se i danas primjenjuju klasične metode identifikacije, ali da je veliki broj osoba pogrešno identifikovan, te da postoji “velika rezerva po pitanju posmrtnih ostataka iz kojih su izolovani DNK profili, a da nema podudaranja sa biološkim uzorcima koje su dale porodice”.
Elmir Camić, šef Međunarodnog komiteta Crvenog križa u BiH, objasnio je da je ova organizacija u arhivi bivšeg tribunala u Haagu pronašla podatke za veliki broj nestalih osoba.
