Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Stanišić i Simatović. EPA/Michael Kooren / REUTERS POOL

Pretresno vijeće konstatovalo je brojne zločine koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine, a odgovornost Stanišića i Simatovića utvrdilo je samo u dijelu koji se odnosi na Bosanski Šamac. Proglašeni su krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, deportacije, prisilnog premještanja i progona u Bosanskom Šamcu.

“Pretresno vijeće smatra da optuženi nisu odgovorni za planiranje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje bilo kog drugog krivičnog djela iz optužnice”, kazao je predsjedavajući Pretresnog vijeća Burton Hall.

U obrazloženju presude se navodi da su Stanišić i Simatović učestvovali u formiranju Jedinice za posebne namjene pod ovlašćenjem Službe državne bezbjednosti Srbije i da su tom jedinicom rukovodili.

Vijeće je konstatovalo da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da su pripadnici ove jedinice, ili drugi koje su oni obučavali, učestvovali u zločinima u Hrvatskoj, a koji se mogu pripisati optuženima.

Kad je u pitanju BiH, Vijeće je konstatovalo da su u martu 1992. pripadnici Jedinice za posebne namjene obučili grupu od 20-ak muškaraca iz Bosanskog Šamca. Vijeće nije našlo dovoljno dokaza da su optuženi nad tom grupom imali ovlaštenja ili da su im izdavali instrukcije tokom vršenja krivičnih djela.

“No ipak, Pretresno vijeće smatra da su optuženi, time što su obučavali i rasporedili pripadnike Jedinice i lokalne Srbe iz Bosanskog Šamca kako bi oni učestvovali u preuzimanju vlasti u opštini, obezbijedili praktičnu pomoć, što je imalo značajnog uticaja na izvršenje krivičnih djela u Bosanskom Šamcu”, kazao je sudija Hall.

Vijeće je ocijenilo da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da su optuženi, osim u vezi sa Bosanskim Šamcem, korišćenjem jedinica za posebne namjene Službe državne bezbjednosti Srbije, doprinijeli ili obezbijedili praktičnu pomoć u izvršenju djela iz optužnice.

Kad je riječ o namjeri optuženih, Vijeće je konstatovalo da je Stanišić imao detaljna saznanja o događajima na terenu u Hrvatskoj i BiH, kao i da je Simatović imao neograničen pristup informacijama. Vijeće je zaključilo da su oni znali za kampanju ubistava, progona i prisilnog premještanja.

Pretresno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović dijelili namjeru da doprinesu ostvarenju zajedničke zločinačke svrhe.

“Shodno tome, iz razloga obrazloženih u presudi, Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da su optuženi učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu”, kazao je Hall.

Prema optužnici, udruženim zločinačkim poduhvatom je rukovodio bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

Stanišiću i Simatoviću će u kaznu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

Na ovu presudu, kako je ranije saopšteno iz Mehanizma, postoji mogućnost žalbe.

 

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi