Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo. Foto: BIRN BiH
Pored Meškovića, pripadnici Federalne uprave policije (FUP) su sredinom decembra 2019. godine, u sklopu akcije “Memori”, uhapsili još pet osoba zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela te zloupotrebe položaja ili ovlasti, ali je, po prijedlogu Tužilaštva, pritvor tada određen Meškoviću i Suadi Nožić, direktorici Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992.–1995.
“U navedenom predmetu istraga je i dalje u toku protiv šest osoba”, kazala je Azra Bavčić, glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, i navela da još nije donesena konačna tužilačka odluka.
Prema njenim riječima, Mešković i Nožić su u pritvoru proveli tri i po mjeseca, nakon čega im je Općinski sud u Sarajevu ukinuo ovu mjeru.
Advokat Rifat Konjić, koji je prije više od godine preuzeo Meškovićevu odbranu, kaže da ne zna da ima “išta novo u predmetu”.
Službenici FUP-a su, u sklopu akcije “Memori”, pored Meškovića i Nožić priveli Senada Jusufbegovića, jednog od osnivača Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu, kustosicu muzeja Menvirsu Kmetaš-Demić te Šejlu Bašić, koji su nakon saslušanja u policiji pušteni.
Policija je tada u Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom i Tuzlanskom kantonu pretresla 11 lokacija koje koriste osumnjičeni, i tom prilikom su pronađeni i privremeno oduzeti predmeti koji se dovode u vezu s navedenim krivičnim djelima.
Iz Kantonalnog tužilaštva su ranije naveli kako se Mešković sumnjiči da je od jula 2017. organizirao grupu ljudi koja je u sklopu Udruženja “Bosanski muzej sjećanja” – u okviru kojeg djeluje Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu i Mostaru – kontinuirano vršila prodaju krivotvorenih karata, pri čemu su novac od prodaje zadržavali za sebe, što je suprotno Zakonu o udruženjima i fondacijama, te na taj način nezakonito stekli protupravnu imovinsku korist.
Na ranije održanom ročištu u sarajevskom Općinskom sudu, na kojem se raspravljalo o prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora Meškoviću i Nožić, rečeno je da su bili kontinuirano uključeni u krivotvorenje karata u periodu od 2017. do kraja 2019. godine, kada su uhapšeni.
Tužilaštvo je na istom ročištu navodilo da su se krivotvorene karte štampale u Sarajevu i Fojnici u istim štamparijama kao i regularne, da su postojale instrukcije da krivotvorenih karata bude 20 do 30 posto, da bi taj omjer kasnije došao na 50 posto, kao i da su uposlenici novac predavali direktno osumnjičenima.
