Fraser govori da se u školama u Škotskoj uči o genocidu u Srebrenici i vrlo često se organizuju memorijalni događaji.

“Protivimo se poricanju genocida i širenju mržnje i netrpeljivosti u društvu”, kaže Fraser.

Dobrotvorna organizacija “Sjećanje na Srebrenicu u Škotskoj” prošle godine je organizovala izložbu u saradnji sa glavnim muzejom i galerijom u Glasgowu, u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, ali je otvaranje odgođeno zbog pandemije koronavirusa.

“Ova izložba uključuje jedinstvenu kolekciju ličnih predmeta koji pričaju snažne priče običnih ljudi koji su preživjeli rat, uključujući lične predmete Bosanaca koji sada žive u Škotskoj i Škota koji su tokom rata putovali u Bosnu da bi pružili pomoć i pomogli da se otkrije istina o genocidu”, kaže ona.

Izložba u Škotskoj. Foto: “Sjećanje na Srebrenicu u Škotskoj”.

Na ovoj postavci, između ostalog, izloženi su predmeti Davida Hamiltona, sekretara i blagajnika “Sjećanja na Srebrenicu u Škotskoj”, koji se dobrovoljno prijavio kao vozač konvoja za pomoć tokom rata, koju su, između ostalih, slali roditelji njegove supruge Alan i Christine Witcutt.

“Moj pokojni svekar i njegova supruga bili su u Bosni 1992. godine. Nažalost, Christine je upucao snajper i preminula je”, priča Hamilton.

“Ono što ova izložba donosi je priča o običnim ljudima i o tome kako je na njih utjecao rat”, kaže Hamilton.

Izložba je otvorena 31. maja povodom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru, a ostat će otvorena tokom jula, kada se obilježava 26. godišnjica genocida u Srebrenici.

Izložba u Škotskoj. Foto: “Sjećanje na Srebrenicu u Škotskoj”.

Nekoliko predmeta koji su izloženi u muzeju u Škotskoj posuđeni su iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine (HMBiH).

Izložba u Kelvingrove umjetničkoj galeriji i muzeju u Glasgowu, muzeju sa dugom tradicijom smještenom u impresivno arhitektonsko zdanje, govori o običnim malim ljudima i njihovom ratnom iskustvu, iskustvima iz Bosne i Hercegovine, ali i pojedincima iz Škotske koji su u toku rata u BiH djelovali kroz humanitarni rad, kaže Elma Hašimbegović, direktorica HMBiH.

“Historijski muzej Bosne i Hercegovine se u svojoj postavci ‘Opkoljeno Sarajevo’ bavi upravo običnim ljudima i temama svakodnevnice u ratu, duhovnom otporu i vještinama preživljavanja koju su građani Sarajeva razvili u toku godina opsade. I predmeti koje smo posudili kolegama o tome svjedoče, ručno rađena lampa, kanisteri za vodu, dječiji dnevnik su neki od njih”, kaže Hašimbegović za BIRN BiH.

Historijski muzej kroz intenzivnu međunarodnu saradnju, konferencije i seminare, kroz razmjenu znanja, iskustava ili predmeta, kao što je ovaj slučaj sa izložbom u Škotskoj, već godinama pokušava staviti lokalno iskustvo rata u međunarodni kontekst i nametnuti ga kao temu relevantnu za cijelu Evropu i šire, objasnila je Hašimbegović.

Postavku “Opkoljeno Sarajevo” u prethodnim godinama mogla je vidjeti publika u Švedskoj, Podgorici i Beogradu, a pojedinačni eksponati koji govore o opsadi Sarajeva bili su izlagani na Bijenalu arhitekture u Veneciji, Berlinu i Briselu.

Kuća evropske historije, u Briselu, upravo posuđenim predmetima iz Historijskog muzeja, “u srcu Evropske unije, rekonstruira priču o raspadu Jugoslavije i ratu u BiH”, kaže Hašimbegović.

Izložba u Škotskoj. Foto: “Sjećanje na Srebrenicu u Škotskoj”.

Među izloženim stvarima nalaze se predmeti i Roberta McNeila, forenzičkog tehničara iz Glasgowa, koji je pomagao u otkrivanju masovnih grobnica u kojima su sahranjene žrtve u Srebrenici, a koji sada radi kao ambasador sjećanja na Srebrenicu u Velikoj Britaniji.

McNeil priča da kada je stigao prvi put u BiH, 1996. godine, dobio je kapu UN-a, te ju je nosio tokom svojih brojnih raspoređivanja u Bosni, naročito u Srebrenici, a zatim na Kosovu. Kapa mu je i danas stalni podsjetnik na posao koji je radio u BiH.

Smatra da je divno što je Kelvingrove muzej postavio ovu izložbu.

“To će značiti mnogo bosanskom stanovništvu, ne samo u Škotskoj, već i širom svijeta”, kaže McNeil.