Ali kalendar disciplinskih ročišta na stranici VSTV-a sadrži samo redni broj predmeta i datum, odnosno vrijeme narednog ročišta, bez podataka o identitetu nosioca pravosudne funkcije protiv kojeg se postupak vodi.

Iz Vijeća su objasnili da je praksa takva od sjednice održane u aprilu 2019. godine te da smatraju kako je takva odluka u skladu s preporukama Misije stručne procjene Evropske komisije odnosno takozvanih Peer Review preporuka.

“Savjet je donio odluku kojom se odobrava objavljivanje rasporeda disciplinskih ročišta na web stranici VSTV-a BiH, na način da se objavljuje broj disciplinskog predmeta”, zaključak je sa sjednice.

Ali iz organizacije Transparency International u Bosni i Hercegovini su BIRN-u BiH potvrdili da VSTV ovoj organizaciji, koja prati disciplinske postupke, ustupa podatke, odnosno tabelu sa informacijama o identitetu sudija i tužilaca protiv kojih se postupak vodi, međutim smatraju da bi ove informacije trebale biti dostupne svima, uključujući i medije.

Izvršna direktorica Transparencyja Ivana Korajlić smatra da Vijeće nije konzistentno u svojim odlukama kada javnosti ustupa informacije, a kada ne.

“Bilo bi logično da se institucije, ako nemaju šta da kriju, više otvore javnosti nego da same ostavljaju prostor za razne špekulacije, za koje kasnije okrivljuju medije. (…) Prema tome, neophodno je da se jasno propiše šta se proaktivno objavljuje, na koji način, šta mora biti dostupno na web stranicama i na koji način se omogućava pristup javnosti. Diskreciono pravo bilo koga da odluči hoće li učiniti nešto javnim ili neće, dovodi do sumnji i smanjuje transparentnost”, smatra Korajlić.

Otežano izvještavanje za medije

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić-Dragić kaže da ograničavanje podataka medijima otežava izvještavanje o disciplinskim postupcima koji su od velike važnosti za javnost.

Jedini način da novinari saznaju protiv koga se postupak vodi jeste da odu na svako pripremno ročište.

“Problem je što novinari izvan Sarajeva teško mogu pratiti te postupke, jer ne mogu prisustvovati svakom. Također, da biste pratili disciplinske postupke, vi morate ići na svako ročište, a to ne može priuštiti niti jedna medijska kuća”, kaže Radić-Dragić.

Novi predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je u nedavnom intervjuu rekao kako će ova pravosudna institucija “poraditi na tome”.

“Ako nema brana za otvaranje javnosti, mi ćemo to proučiti i vidjet ćemo u narednom periodu. Učinit ćemo da javnost zna sve ono što treba i mora znati”, kazao je Lagumdžija.

Kako je BIRN-u rečeno iz VSTV-a, disciplinskim komisijama je nedavno ukazano na zahtjeve medija za informacijama o disciplinskim ročištima, pa bi ovo pitanje trebalo biti razmatrano na jednoj od narednih sjednica.

“Do tada, obaveza press službe je postupati po važećem zaključku, što znači samo dostavljanje informacije o broju disciplinskog predmeta”, kažu iz VSTV-a.

Iz VSTV-a naglašavaju da Ured disciplinskog tužioca (UDT) odgovara na pojedinačne upite o pritužbama na nosioce pravosudnih funkcija, te također, putem godišnjeg izvještaja, koji je dostupan na web stranici, daje statističke podatke o radu Ureda.

Renata Dragić – Radić. Foto: N1

Iz UDT-a kažu kako se zalažu za što veću transparentnost disciplinskih postupaka zbog opravdanog interesa javnosti.

“Ured smatra da bi povećana transparentost smanjila mogućnost za iznošenje neprovjerenih i netačnih tvrdnji u javnosti”, navode iz UDT-a, ali dodaju kako o dostupnosti podataka odlučuje VSTV.

Iz Vijeća su objasnili da se sve konačne odluke u disciplinskim postupcima protiv nosilaca pravosudnih funkcija, u anonimiziranoj formi, objavljuju na web stranici.

Ali takva praksa stvara probleme novinarima u izvještavanju, objašnjava Radić-Dragić. Ona kaže kako novinari prilikom praćenja postupka, ako im je potrebno dodatno objašnjenje, nemaju odgovarajuće sagovornike koji će im to objasniti jer učesnici u postupku, od Ureda disciplinskog tužitelja, članova disciplinskih komisija ili onih protiv kojih se postupak vodi, najčešće ne žele davati izjave tokom trajanja postupka.

“Vi možete ispratiti jedan predmet, ali nemate prvostepenu odluku dok ona ne bude konačna, a to može biti nakon nekoliko mjeseci kroz postupak žalbi nakon prvostepenog postupka ili čak na trećem stepenu, kada dolazi pred VSTV”, kaže Radić-Dragić objašnjavajući kako su novinari sve vrijeme uskraćeni za informaciju o kazni i obrazloženju kazne.

“Kada dođe do žalbenog postupka pred drugostepenom komisijom, vi uglavnom nemate pristup kao novinar, osim ako se postupak ne vodi ispočetka. Kada dođe na VSTV kao kolektivni organ, tada se sjednica zatvori za javnost i vi ste opet uskraćeni”, ilustruje ona.

Davanje boljih informacija javnosti može biti jedan od načina povećanja transparentnosti disciplinskih postupaka, smatraju u Misiji OSCE-a u BiH i napominju da su postupci i odluke javni.

“Međutim, ima prostora za povećanje transparentnosti, naprimjer, putem online objavljivanja zakazanih datuma saslušanja i pružanja boljih opravdanja za isključenje javnosti iz postupka”, kažu iz OSCE-a.

Iz ove organizacije objašnjavaju kako postoji nekoliko izuzetaka za zatvaranje postupaka, ali samo kada važna pitanja mogu biti ugrožena – moral, javni red i mir i nacionalna sigurnost.

“Izuzeci se mogu napraviti i kada to zahtijevaju interesi maloljetnih osoba ili zaštita privatnog života strana u postupku, striktno do mjere do koje je to potrebno”, objašnjavaju iz Misije.

Nastavlja se praksa skrivanja imena kažnjenih sudija i tužilaca

Novinarka CIN-a Radić-Dragić smatra kako bi objavljivanje imena sudija i tužilaca koji su kažnjeni bila informacija važna za javnost, što sada nije slučaj.

“To je zato da ne bismo donosili generalne zaključke o propustima pravosuđa te da bi se propusti individualizirali. Također, disciplinski postupci nisu jednaki – nekada se radi o propustu koji graniči sa krivičnom odgovornošću, a nekada je to benigni slučaj koji nije od velike štete za građane”, kaže ona.

Iz Misije OSCE-a u BiH objašnjavaju da različite zemlje imaju drugačije prakse objavljivanja identiteta kažnjenih nosilaca pravosudnih funkcija, pa zbog toga ne postoje univerzalni standardi.

“U nekim međunarodnim dokumentima upozorava se da nije poželjno objaviti ime sudije prije izricanja sankcije, te ako je sankcija izrečena, ime sudije se može, ali i ne mora, objaviti”, kažu iz OSCE-a.

Korajlić odluku VSTV-a da ne objavljuje identitet kažnjenih sudija i tužilaca smatra pogrešnom.

“Besmisleno je da se konačne odluke o izrečenim disciplinskim mjerama anonimiziraju jer onda gube smisao, posebno kada govorimo o javnim opomenama. Koja je poenta javne opomene ako će u njoj stajati samo inicijali osobe koja je sankcionisana”, kaže ona.

Kako navodi, to otežava posao medijima i ostavlja prostor javnosti da stiče različitu percepciju o radu pravosudnih institucija.

Sudija Branko Perić smatra kako Ured disciplinskog tužitelja nije dovoljno otvoren ni prema profesionalnoj zajednici, ni prema javnosti, “zbog čega su došli u situaciju da im i VSTV ruši integritet”.

“Javnost nema dovoljno informacija o disciplinskim slučajevima koji ruše integritet suda i sudija. Mi ne znamo dovoljno zbog čega se neko disciplinski kažnjava a neko oslobađa, ne znamo da li su disciplinske odluke u skladu s ranijom praksom i zašto su nekada suprotne ranijoj praksi”, kaže Perić dok objašnjava kako različita praksa kompromituje pravosuđe i njene institucije.

“Kontroverzne odluke zahtijevaju javni dijalog i u pravosuđu i u javnosti. Na tome se ništa ne radi. Bez javnog dijaloga nema integriteta”, kaže Perić.

Tokom juna počet će disciplinski postupci protiv predsjednika Državnog suda i glavne državne tužiteljice. Uprkos velikom interesu javnosti, ovi postupci ostaju anonimizirani na stranici VSTV-a.

Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu“ uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadražaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.