Zaključci Pravosudnog foruma za BiH za promjene praksi u bh. pravosuđu

Četvrta godišnja konferencija Pravosudnog foruma za BiH. Foto: Pravosudni forum za BiH

Konferenciju “Pristup javnosti i transparentnost pravosudnog sistema – Evropski standardi i praksa u BiH” organizirali su Ustavni sud BiH i AIRE centar Program za Zapadni Balkan, u saradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) i uz podršku Britanske ambasade u Sarajevu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala zaključke poredeći ih s praksom bh. pravosudnih institucija.

Objavljivanje tužilačkih i sudskih odluka

Zaključcima konferencije je predviđeno da će Visoko sudsko i tužilačko vijeće revidirati postojeće Smjernice za objavljivanje tužilačkih i sudskih odluka na službenim stranicama, te da će one biti obavezujuće.

Reformskim programom za period od 2021. do 2023. godine, koji je VSTV usvojio 19. maja, predviđeno je objavljivanje sadržaja samo “odabranih” optužnica.

Kako se navodi u Reformskom programu, predviđeno je prikupljanje i objavljivanje “odabranih optužnica” u bazi sudskih odluka Odjela za sudsku dokumentaciju i edukaciju VSTV-a.

Iako je Smjernicama VSTV-a usvojenim 2014. godine propisano da se sve potvrđene optužnice i presude sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela mogu objavljivati na internet stranicama institucija, ta praksa još uvijek nije ustaljena u svim pravosudnim institucijama.

Ovim Smjernicama nije nametnuta obaveza objave svih optužnica.

Problem objavljivanja optužnica nastao je kada je, po odluci Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, zabranjeno da se na web stranicama državnog Suda i Tužilaštva objavljuju imena i prezimena optuženih osoba. Iako su optužnice javni dokumenti, nakon ovog mišljenja Agencije novinarima u BiH je najčešće onemogućeno njihovo dobijanje.

Javni istupi sudija i tužilaca i korištenje društvenih mreža

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH

VSTV treba razmotriti donošenje smjernica za javne istupe za sudije i tužioce, uključujući i korištenje društvenih mreža, navodi se u zaključcima Foruma.

Na posljednjoj sjednici VSTV-a, održanoj u maju ove godine, pod tačkom “Informacija o primjeni Kodeksa sudbene i Kodeksa tužiteljske etike – medijski istupi nositelja pravosudnih funkcija” bilo je predviđeno raspravljanje o medijskim istupima tužilaca i sudija, kao i potrebi da se ti istupi dodatno definiraju propisima, ali je odlučeno da se o tome raspravlja na nekoj od narednih sjednica.

Ova tačka je već ranije odgađana, a na posljednjoj sjednici je dio rasprave bio zatvoren za javnost.

U otvorenom dijelu sjednice članovi Vijeća se nisu mogli usaglasiti da li je potrebno formalizirati način istupanja u javnosti, pri čemu je član Mahmut Švraka kazao kako je kodeksom i pravilima potrebno objasniti ko može istupati, u ime čega i o čemu raspravljati.

S njim nije dijelila mišljenje članica Duška Bogojević, koja je rekla da je sve regulirano Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

“Donositi nešto, pored svega što mi imamo, možemo sami sebi skočiti u stomak”, kazala je Bogojević, dodavši da svako ko je nosilac pravosudne funkcije zna do kojih granica može istupati u javnosti.

BIRN BiH je ranije pisao o tome kako javni istupi koje su na društvenim mrežama imali tadašnji predsjedavajući VSTV-a Milan Tegeltija i potpredsjednica Ružica Jukić ne priliče rukovodećim ljudima.

Oni su na svojim profilima na društvenim mrežama iznosili stavove o političkim, društvenim i pravosudnim pitanjima, zbog čega je sudija Suda BiH Branko Perić zatražio disciplinsku odgovornost Jukić.

On je tada naveo da je “za potpredsjednicu sudskog regulatornog tijela, standard integriteta i doličnog ponašanja mnogo veći”.

“Dolično ponašanje podrazumijeva da je obaveza Ružice Jukić da afirmiše povjerenje javnosti u integritet pravosuđa na taj način što će štititi nezavisnost i integritet svih sudija”, naveo je Perić.

Prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, zbog zabrane Gordane Tadić, glavne tužiteljice Državnog tužilaštva, tužioci ove institucije godinama ne komuniciraju s medijima i ne istupaju u javnosti.

Dugogodišnja praksa BIRN-a BiH ukazuje na to da se zahtjevi i molbe za odobrenje razgovora sa tužiocima koji rade u Odjelu za ratne zločine, kao i na predmetima terorizma, o temama od važnosti za žrtve ratnih zločina i javnosti općenito – odbijaju.

Praćenje online suđenja

Praćenje online suđenja u predmetu “Respiratori”. Foto: BIRN BiH

Zaključcima konferencije predviđeno je i “razmatranje mogućnosti uvođenja online suđenja”.

Ova tačka uvrštena je ranije i u Reformski program VSTV-a, u dio koji se odnosi na efikasnost pravosuđa, odnosno unutar stavki o unapređenju organizacije i kapaciteta pravosuđa.

Član VSTV-a Selim Karamehić je ranije za BIRN BiH rekao da za ovu stavku moraju biti osigurane zakonske pretpostavke.

“Moramo ići u detaljnu analizu zakonskih odredbi da bismo vidjeli šta i kako, i onda ići sa načinom rješavanja online suđenja. Ta ideja je bila potekla prošle godine zbog pandemije, ali tu je trebalo biti određenih preduslova da bi se to do kraja odradilo. To je ideja oko koje će se dalje razrađivati – normativno i praktično”, kazao je Karamehić.

Početkom pandemije koronavirusa BIRN BiH je pisao o prvobitnim prijedlozima za uvođenje online suđenja. VSTV je tada predlagao uvođenje online suđenja, a Ministarstvo pravde BiH se protivilo ovom prijedlogu smatrajući ga neopravdanim.

Tadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je rekao da ova inicijativa zavisi od izmjena Zakona o krivičnom postupku (ZKP) na svim nivoima BiH, te da će ministarstva pravde morati predložiti te izmjene.

Tokom februara ove godine, Sud BiH je počeo s prenosom online suđenja u predmetu “Respiratori”, u kome se sudi premijeru Federacije Fadilu Novaliću i ostalima, nakon čega je u ovom predmetu održano tek nekoliko ovakvih prenosa.

U martu je ova praksa obustavljena zbog, kako je navedeno u saopćenju Državnog suda, stare i dotrajale opreme, te tehničkih razloga i softverske greške koja zahtijeva poseban angažman.

Prenos suđenja se u tih mjesec dana vršio preko kanala YouTube, odnosno preko posebno kreiranog i zaštićenog naloga, pri čemu se prenos suđenja vršio iz jedne sudnice.

Prema ranijem saopćenju, Sud je s ovom praksom započeo s namjerom poboljšanja platforme Suda za efikasnije informiranje javnosti o suđenjima u krivičnim predmetima, u cilju unapređenja saradnje sa zajednicom i jačanja transparentnosti rada, te imajući u vidu okolnosti izazvane globalnom pandemijom koronavirusa.

Unapređenje odnosa s medijima i povećanje transparentnosti

Zaključcima konferencije predviđeno je razvijanje odnosa s medijima koje bi podrazumijevalo održavanje više konferencija za medije, proaktivno objavljivanje informacija na web stranicama, koje bi se tehnički trebale unaprijediti.

Također, potrebno je organizirati obuke i edukativne materijale za medije i novinare da bolje razumiju način rada različitih sudova i način donošenja odluka u svakom od njih.

Predviđeno je organiziranje edukacija za predstavnike pravosudnih institucija za odnose s medijima i komuniciranje s javnošću, ali i pisanje jasnijih saopćenja.

U izvještajima “Transparentnost rada pravosudnih institucija tokom pandemije: Javna komunikacija i odnosi s medijima” i “Medijsko izvještavanje o predmetima i radu pravosuđa tokom pandemije u BiH” – čiji je cilj bio da se vidi na koji način su pravosudne institucije komunicirale s medijima i javnosti tokom pandemije, ali i kako su mediji izvještavali o radu pravosuđa – istaknuto je kako su prakse pravosudnih institucija neujednačene.

Na predstavljanju ovih izvještaja, istraživačica Anida Sokol je kazala kako ne postoji konzistentna komunikacijska politika i strateški pristup pravosudnih institucija u obraćanju javnosti.