U Reformski program VSTV-a dodane mogućnosti online suđenja, nadzora i bržeg imenovanja sudija i tužilaca

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH

Konačni usvojeni tekst Reformskog programa za period od 2021. do 2023. godine, koga je VSTV usvojio 19. maja, sadrži dodatne odredbe koje nisu bile predviđene ranijim Prijedlogom ovog programa u koji je BIRN BiH imao uvid. Tokom sjednice Vijeća rečeno je da su na Prijedlog upućene 24 sugestije za izmjene odnosno dopune.

Jedna od stavki koje su dodane je i “razmatranje mogućnosti uvođenja online suđenja”. Ta tačka je uvrštena u dio Programa koji se odnosi na efikasnost pravosuđa, odnosno unutar stavki o unapređenju organizacije i kapaciteta pravosuđa.

Član VSTV-a Selim Karamehić kazao je za BIRN BiH da za ovu stavku moraju biti osigurane zakonske pretpostavke.

“Moramo ići u detaljnu analizu zakonskih odredbi da bi vidjeli šta i kako, i onda ići sa načinom rješavanja online suđenja. Ta ideja je bila potekla prošle godine zbog pandemije, ali tu je trebalo biti određenih preduslova da bi se to do kraja odradilo. To je ideja oko koje će se dalje razrađivati – normativno i praktično”, rekao je Karamehić.

BIRN BiH je prošle godine pisao o prvobitnim prijedlozima za uvođenje online suđenja. Dok je VSTV predlagao uvođenje online suđenja zbog pandemije, Ministarstvo pravde BiH se protivilo ovom prijedlogu smatrajući ga neopravdanim.

Ova inicijativa prvobitno je u VSTV-u usvojena u aprilu 2020. godine. Državni ministar pravde Josip Grubeša tada je kazao kako prijedlog ne rješava prekršajne, građanske, ovršne i druge postupke pred Sudom BiH. Usvajanje inicijative VSTV-a, prema Grubeši, značilo bi da bi trebalo mijenjati ili dopunjavati čitav set zakona – što bi bio dug proces, i ne bi ispunio svrhu.

Direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić smatra kako Reformski program VSTV-a izgleda uopšten i da je njime napravljen svojevrsni “spisak želja bez prevelike konkretizacije”. Ona podsjeća da su online suđenja već postala praksa u drugim državama.

“To sa sobom nosi određene izazove u smislu osiguranja i poštivanja pravila u takvoj situaciji. Ali mislim da ukoliko postoji spremnost za takvo nešto, uvijek se mogu iskoristiti iskustva iz drugih zemalja. Nisam previše optimistična da će se to uskoro desiti”, rekla je Korajlić, dodajući da bi se dio problema za početak riješio uvođenjem online pristupa praćenju suđenja samo za određene aktere procesa i javnost.

Sud BiH je takvu mogućnost uveo u februaru 2021. godine ali je samo mjesec dana poslije prekinuo sa praksom navodeći otežavajuće tehničke razloge. Dio suđenja u predmetu “Respiratori” prenošen je online na ovaj način.

Ubrzanje popunjavanja upražnjenih mjesta i veća kontrola kantonalnih tužilaštava

U Reformski program u odnosu na Prijedlog ovog dokumenta također je dodana namjera da se osigura popunjavanje upražnjenih pozicija nosilaca pravosudne funkcije u roku od tri mjeseca od nastanka upražnjene pozicije za koju su osigurana budžetska sredstva.

Korajlić kaže da se danas određene procedure bez ikakvog osnova razvlače zbog drugih faktora koji veoma često uključuju i različite vrste pritisaka, lobiranja i odgađanja popunjavanja određenih pozicija.

“Trebalo bi da se podrazumijeva da se pozabave tim pitanjem. Sve je stav planiranja, koji su resursi potrebni i na koji način ih rasporediti unutar institucija. A to se preko noći ne mijenja niti se može promijeniti – to je stav dugoročnog procesa”, rekla je direktorica Transparency Internationala u BiH.

Na problem popunjavanja upražnjenih pozicija ukazao je i posljednji Izvještaj Misije OSCE-a u BiH o institutu dodatnih sudija objavljen početkom 2021. godine.

Prema podacima OSCE-a, dodatne se sudije imenuju i onda kada su pozicije redovnih sudija upražnjene. U izvještaju se navodi primjer da je VSTV u 2019. godini imenovao dvoje dodatnih sudija u Kantonalni sud u Sarajevu, dok je 14 pozicija za stalne sudije ostalo upražnjeno.

“Želja nam je da ubrzamo procese popune pozicija jer i to utječe na efikasnost i rad sudova. Ideja da se to analizira, utvrdi i normativno uredi. Ima tu puno ideja na koji način to uraditi, možda jednom godišnje objaviti jedan veliki jedinstveni konkurs za sve pozicije, da se popune i da se radi”, kaže Karamehić i dodaje kako je suština da se proces popunjavanja mjesta ubrza.

U dijelu Reformskog programa posvećenog unapređenju upravljanja pravosudnim institucijama, usvojeni dokument u tački koja sugeriše praćenje uspješnosti rukovođenja pravosudnim institucijama i povećanje odgovornosti rukovodilaca pravosudnih institucija i odjela unutar tih institucija podrazumijeva i obrazloženje načina praćenja.

On podrazumijeva naknadno definisanje nadzora i kontrole rada predsjednika suda, glavnog tužitelja, nadzora i kontrole uloga predsjednika suda, šefova odjeljenja i glavnog tužitelja u kontroli kvaliteta odluka te nadzora i kontrole uloga opće sjednice svih sudija i kolegija tužilaca.

Korajlić smatra da je pitanje kontrole nešto što će biti kontroverzno i što će naići na otpor pravosudne zajednice.

“Tanka je linija između nadzora kako bi se pratila efikasnost, integritet i onoga što bi bila vrste pritiska i targetiranja. Odavno se govori da se pitanje nadzora treba riješiti kroz uvođenje aktivnosti koje bi pratile i mjerile efikasnost i kvalitet rada na nivou institucija. To naravno u isto vrijeme je povezano sa odgovornošću rukovodilaca”, zaključila je Korajlić.

Uz tri navedena dodatka Programu, VSTV je uključio i stavke kao što su utvrđivanje vremenske dinamike održavanja kvalifikacionog testiranja te unapređenje edukacije u pravosuđu kroz utvrđivanje kvalifikacije i vještine koje moraju ispunjavati edukatori Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) za provođenje stručnog usavršavanja nosioca pravosudne funkcije prema nivou pravosudne institucije iz koje dolaze učesnici u stručnom usavršavanju.

VSTV je u Program dodao i stručne saradnike sa pravosudnim ovlastima u segmentu koji se ranije odnosio samo za zaposlene koji nisu nosioci pravosudne funkcije, a tiče se reorganizacije statusa i rada zaposlenih u sudovima i tužilaštvima.

Uključena je i tačka koja podrazumijeva intenziviranje redovne i vanredne kontrole rada kantonalnih i okružnih tužilaštava od strane Federalnog tužilaštva i Republičkog javnog tužilaštva.

U stavci posvećenoj analizi i prijedlogu mjera za osiguranje efikasnosti zakazivanja i održavanja ročišta, dodan je naglasak na ratne zločine, uz već ranije naglašene predmete korupcije i organizovanog kriminala.