Poruke zapadnih ambasada: Veličanje ratnih zločinaca neće proći bez reakcija

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Foto: EPA-EFE / SZILARD KOSZTICSAK

Zahtjev visokog predstavnika, upućen Narodnoj skupštini Republike Srpske, da se ukinu povelje dodijeljene osuđenima za ratne zločine među kojima su bivši predsjednici ovog entiteta, Radovan Karadžić i Biljana Plavšić te bivši predsjednik entitetskog parlamenta Momčilo Krajišnik, odbačen je prije nekoliko dana.

Među prvima se u osudi takvog čina oglasila Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o mogućim koracima predstavnika međunarodne zajednice, a pogotovo onih koji predstavljaju članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), te kakve političke smjernice, u skladu sa svojim ovlastima, mogu dati visokom predstavniku, američki diplomati su podržali „ključnu ulogu i neupitni mandat visokog predstavnika u praćenju i podršci provedbe civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

„Bosna i Hercegovina mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je ustanovilo Vijeće za provedbu mira kako bi se okončala međunarodna supervizija“, poručeno je iz američke Ambasade.

O istim kriterijima, kojima su definirani ciljevi koje BiH mora ispuniti prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika, među kojima je u ovom kontekstu posebno važna vladavina prava, govori i Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini. Dok naglašavaju da bi bilo dobro da Narodna Skupština Republike Srpske radi na poboljšanju života građana te kako Ujedinjeno Kraljevstvo podržava rad i kontinuiranu relevantnost koja je naglašena nedavnim izjavama visokog predstavnika, iz ureda britanskog ambasadora Matthewa Fielda, kažu kako još jednom, baš kao i SAD, ali i Europska unija, pozivaju na prestanak glorificiranja osuđenih ratnih zločinaca.

„Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo, vrijeđa žrtve i produbljuje patnje žrtava i njihovih porodica, istovremeno ugrožavajući mirnu budućnost Bosne i Hercegovine. Presude za ratne zločine ukazuju na individualnu odgovornost i ne odnose se na jedan narod u cjelini. Mi smo i dalje razočarani retorikom koja dovodi u pitanje ove osnovne činjenice“, navodi se u odgovoru Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

Podsjećajući da u Europskoj uniji „nema mjesta za veličanje ratnih zločinaca“, iz Delegacije EU u BiH poručuju kako „veličanje osuđenih ili optuženih ratnih zločinaca, revizionizam i poricanje dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim zbivanjima, uključujući genocid i ratne zločine, stvaraju podjele u društvu i u suprotnosti su s najosnovnijim europskim vrijednostima“.

„Poduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje s ciljem prevazilaženja naslijeđa rata jedan je od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. U tom pogledu, sve političke institucije u Bosni i Hercegovini, uključujući Narodnu skupštinu Republike Srpske, trebaju iskazati svoje potpuno i nedvosmisleno opredjeljenje poštivanju vladavine prava, kao i stvaranju okruženja pogodnog za pomirenje“, poručuju iz Unije.

Iz Ambasade Njemačke, koja je također članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH, na pitanje kakve će političke smjernice dati visokom predstavniku kratko je odgovoreno kako će se, „ako bude postavljeno pitanje i pokrenuta rasprava, Njemačka angažirati u zajedništvu s partnerima Odbora“.

Dan nakon što je entitetski parlament Republike Srpske odbacio njegov zahtjev, Inzko je poručio kako su zastupnici „propustili historijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost“.

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja“, poručio je Inzko.

Smatra i kako „zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca“.

„Veličanjem ratnih zločina krše se univerzalni civilizacijski standardi te blokira put u evropsku porodicu“, ukazao je Inzko suzdržavajući se od komentara eventualnih narednih poteza.

Oglasio se u međuvremenu i Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je upozorio kako će „Republika Srpska donijeti svoje odluke ukoliko visoki predstavnik Valentin Inzko […] upotrijebi bilo kakva svoja ovlaštenja koja se nezakonita“.

Početkom godine Inzko je predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljku Čubriloviću i predsjednicima svih zastupničkih klubova dao rok od tri mjeseca da ponište povelje osuđenima za ratne zločine. Naveo je kako je neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca, kao i da to vrijeđa preživjele i šteti sjećanju na žrtve.