Srijeda, 24 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Vladimir Špoljarić. Foto: Sud BiH

Iz Ureda disciplinskog tužioca je rečeno da odluku ne mogu komentarisati s obzirom da predmet nije okončan.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odbila je kao neosnovanu tužbu protiv Vladimira Špoljarića, suspendovanog predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu, te ga oslobodila odgovornosti za neprimjereno ponašanje koje šteti ugledu sudijske funkcije, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Ured disciplinskog tužioca tereti Špoljarića da je od januara do kraja jula 2019. u kancelariju jedne uposlenice donio dvije šolje s njenom fotografijom, koja se nalazila na internet stranici Suda, i pisao poruke u njen rokovnik, dok je preko uposlenika na automobil druge uposlenice ostavio naljepnice “beba u autu” i na ključeve zakačio privjeske na kojima je pisalo “tražim momka”.

U martu ove godine, na disciplinskom ročištu, glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević je zatražila da Komisija utvrdi odgovornost za počinjeni prekršaj i izrekne Špoljariću odgovarajuću sankciju.

Protiv Špoljarića je u Sudu BiH u toku postupak po optužnici Tužilaštva BiH koja ga tereti da je kontinuirano od decembra 2018. do polovine 2019. seksualno uznemiravao uposlenicu Kantonalnog suda u Sarajevu.

Najčitanije
Saznajte više
Policajci u Sarajevu počeli upotrebljavati kamere na uniformama, godinu dana od početka testiranja
Pojedini policajci u Sarajevu počeli su na uniformama nositi kamere kojima mogu snimati interakciju sa građanima i svoj rad, a ostali policajci bi od četvrtka trebali početi koristiti oko 200 nabavljenih kamera, potvrđeno je Detektoru. Ranija najava i testiranje kamera otvorilo je pitanja kada i kako će se one koristiti.
Bez sistemskog rješavanja problema seksualnog nasilja u BiH
Poricanje genocida i zločina u Bosni i Hercegovini je ukorijenjen u retorici i psihološkim mehanizmima, dok se žrtve silovanja i seksualnog nasilja suočavaju s problemima naplate štete i još ne postoji sistematski napor u smislu pamćenja i podizanja svijesti o ovom problemu, rečeno je na Ljetnoj školi “Žene, mir, sigurnost 2025“.
Kos: Kritički glasovi u BiH i EU su pod pritiskom
Odbrana Dejana Pudara traži ukidanje prvostepene presude