“Na ovakav način šalje se otvorena poruka građanima da ako imate novca, možete da činite i nedozvoljena djela. Doduše, ovakva poruka je odavno poslana, ali ne ovako javno i transparentno”, kaže Sandić za BIRN BiH.

On smatra kako je institut nagodbe sa tužilaštvom, odnosno sporazum o krivnji, “do krajnjih mjera kompromitovan, korumpiran i zloupotrijebljen”.

“Jasno je da će se u budućnosti za veliki broj krivičnih djela zaključivati sporazumi, bez suđenja, s kaznom zatvora do jedne godine, kako bi se ona mogla otkupiti, odnosno zamijeniti novčnom kaznom”, kaže Sandić.

Kada je izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu ove godine vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

“Mnogi pravni stručnjaci upozoravali su da će ovakve izmjene dodatno pojačati koruptivne radnje, što se na kraju pokazalo tačnim”, kaže novinar Nikola Morača.

On podsjeća da je cijena dana zatvora sa 100 konvertibilnih maraka (KM), kolika je bila u bivšem Krivičnom zakonu, sada smanjena na 50 KM, te smatra upitnom svrsishodnost ovakvih izmjena zakona.

To pokazuje i presuda Florijanovoj, kaže on.

“Umjesto da kazna Florijanovoj bude primjer za sve ostale policijske službenike koji pomisle da urade slično, presuda koja se može platiti novcem upravo je suprotno”, dodaje Morača.

Kazna na granici da se može otkupiti

Policija u Banjaluci. Foto: N1

Florijan je kao inspektorica banjalučke Policijske uprave (PU) u utorak, 13. aprila, osuđena na godinu dana zatvora zbog krivičnog djela “primanje mita”. Ona je, prema presudi, u svojstvu policijskog službenika zajedno sa još jednim kolegom iskoristila svoj položaj i istragu na kojoj je radila da bi zahtijevala i primila mito u iznosu od 20.000 KM od Branislava Vidića, direktora Srednjoškolskog doma u Banjaluci. Florijan je sa Republičkim javnim tužilaštvom sklopila sporazum o priznanju krivice, koji je Sud prihvatio.

Sudija Branimir Jukić je na čitanju presude rekao da dokazi koje je predstavilo Tužilaštvo ukazuju na to da je priznanje krivice istinito, a Sud je kao olakšavajuće okolnosti naveo ranije nekažnjavanje, priznanje krivice i to što je majka malog djeteta.

Morača smatra da otežavajuća okolnost na strani suspendovane banjalučke inspektorke nije cijenjena u dovoljnoj mjeri.

“A to je da je iskoristila položaj službenog lica kako bi se domogla nezakonite zarade”, kaže on i postavlja pitanje zbog čega je Republičko javno tužilaštvo odlučilo da dogovori sporazum i to nakon što je izvelo sve dokaze protiv optuženih, koji su, prema Morači, dovoljno jaki.

“Jedini odgovor je da je i Tužilaštvo bilo naklonjeno Florijanovoj, a posebno što sporazumom nije ni zatraženo da ona svjedoči protiv saučesnika, odnosno prvooptuženog inspektora Nenada Grujića”, kaže Morača za BIRN BiH.

Sudija Jukić je, obrazlažući presudu na godinu dana zatvora, rekao da, iako je zakonom za djelo koje je optuženoj stavljeno na teret predviđena kazna zatvora od dvije do deset godina, moguća je i manja kazna od zakonskog minimuma ukoliko optuženi prizna krivicu.

Tužilaštvo je prihvatanje sporazuma obrazložilo korektnim ponašanjem optužene. Tužilac Goran Glamočanin je rekao da ovo tužilaštvo smatra da je optužena imala manji uticaj na izvršenje krivičnog djela od kolege Nenada Grujića, kojem je suđenje i dalje u toku.

Tužilaštvo smatra, rekao je tužilac, da će i kazna od godinu dana zatvora, dogovorena sporazumom, biti dovoljna kazna optuženoj i opomena drugima.

Ali takva kazna je otvorila mogućnost optuženoj da ne služi kaznu zatvora.

Nenad Grujić dolazi na Sud. Foto: Ognjen Matavulj

Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koje su u entitetskom parlamentu usvojene u martu ove godine, omogućen je otkup kazne zatvora do jedne godine. Prema “cjenovniku” iz Zakona, inspektoricu će sloboda koštati oko 16.000 maraka, nakon što joj je u kaznu uračunat mjesec dana proveden u pritvoru prošle godine.

Profesor krivičnog prava i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Ivanka Marković tvrdi da je vraćanje otkupa kazne u Zakon ogromna greška.

“Ovakvim izmjenama krivično pravo se u svom veoma značajnom segmentu pretvara u trgovinsko pravo ili krivično pravo za bogate, jer se time omogućava ‘kupovina slobode’, što nije u skladu sa funkcijom krivičnog prava i njegovim poslanstvom koje ima u jednom demokratskom i civilizovanom društvu”, kaže Marković.

Ona podsjeća da je ranije, dok je ta mogućnost na sličan način postojala u bivšem Krivičnom zakonu, bilo mnogo zloupotreba, dogovaranja sa tužilaštvima, a da je otkup kazne upravo zbog toga izbačen iz Krivičnog zakonika 2017. godine.

Kako pojašnjava, svi članovi radne grupe, kada je pisan Krivični zakonik 2017. godine, bili su i za izbacivanje otkupa kazne kao koruptivne odredbe. Članovi radne grupe su u martu ove godine također bili protiv vraćanja te odredbe u Zakonik, objašnjava. Izmjene Krivičnog zakonika su uprkos tome dobile podršku većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže ona.

Time se obezvređuju osnovna pravna načela, kao što je načelo pravednosti, humanosti i nediskriminacije, objašnjava Marković.

“Ali i narušava zaštitna i posebno garantivna funkcija krivičnog prava, čiji je osnovni zadatak da u jednakoj mjeri pruža krivičnopravnu zaštitu svim građanima, bez obzira na njihov društveni status i bilo kakvu drugu osobinu, uključujući i imovno stanje. Na taj način naše krivično pravo gubi odlike jednog modernog krivičnog prava koje mora da se temelji na načelu pravednosti i nediskriminacije, odnosno načelu jednakih mogućnosti pristupa pravdi”, kaže ona.

Novac briše tragove

Policajci u Banjaluci, ilustracija. Foto: N1

Za advokata Sandića otkup kazne zatvora može imati dobre i loše strane.

Dobra je ta, smatra on, što se na ovaj način izbjegava da sitni prestupnici u zatvoru imaju “‘kratki kurs kriminala’, kako se u nauci naziva kratkotrajna kazna zatvora, jer u tim kratkim periodima koje lice provede u zatvoru, a u kriminalnom okruženju, najčešće dolazi do povezivanja sa drugim kriminogenim licima, te razmjene kriminogenih iskustva, planiranja i izvršenja krivičnih djela po izlasku iz zatvora”.

Loše je to što će izmjene zakona bogatiji kriminalci koristiti da izbjegavaju zatvor. U slučaju policijske inspektorice to je posebno važno, kaže on.

“Kada policajac uzme mito, a još se radi o rukovodećem kadru policije, trebalo bi da se trese zemlja”, kaže Sandić i dodaje kako bi trebalo jasno da se kaže kako policija čisti svoje redove i kako nema mjesta kriminalu u redovima policije koja štiti građane “te da ta osoba bude označena do kraja života i da joj se onemogući bilo kakvo primicanje državnoj službi”.

Ali u društvu u kome ljekar osuđen za primanje mita i dalje radi taj posao, “vrlo je vjerovatno da će navedena inspektorica, u nekom narednom vremenu, biti ili načelnik odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala ili savjetnik ministra, jer iskustvo je u ovoj državi, pored novca, ipak najbitnije”, kaže Sandić.

Profesor ustavnog prava, sudija Milan Blagojević smatra da je otkup kazne zatvora negativna pojava u zakonodavstvu Republike Srpske i da struka protiv toga mora da podigne glas.

On vidi najmanje dva razloga za protivljenje mogućnosti otkupa kazne. Jedan razlog je jer se time “očito ide u korist učinioca nemalog broja krivičnih djela, koji će, i pored toga što su ih učinili, moći da ih otkupe i time izbjegnu zatvor, koji je u njihovim slučajevima jedino pravo mjesto za ostvarivanje generalne i specijalne prevencije”.

“Drugo, ovim izmjenama se bukvalno obesmišljava sud i suđenje, jer čemu sud, silni sudski dokazi i troškovi da bi se došlo do presude, kada poslije svega potez pojedinca bez ikakvih zakonskih kriterijuma od suda izrečenu kaznu zatvora zamjenjuje novčanom kaznom. To je poigravanje državom, a ne vladavina prava”, kaže sudija Blagojević.

U proceduri otkupa kazne postoji i dodatni problem koji se ogleda u tome da javnost uglavnom ne sazna kada neko ko je osuđen na kaznu zatvora tu kaznu otkupi novcem, objašnjava Marković. To se dešava tako što se u presudi nigdje ne navodi da postoji mogućnost otkupa kazne, a tek nakon presude osuđeno lice može da podnese zahtjev za otkup kazne. Taj zahtjev zatim razmatra sud, a sve ostaje skriveno od javnosti, pojašnjava ona.

Nikola Morača vjeruje da je “slučaj Florijan” tek prvi u nizu i da će u narednom periodu biti mnogo sporazuma optuženih i tužilaštva kako bi se izdejstvovala kazna zatvora do godinu dana, koja može da se plati novcem.

“Ovo znači da ćemo u narednom periodu imati situaciju da će pravosnažno osuđeni kriminalci moći nesmetano nastaviti raditi posao a osuđeni su za krivična djela koja su blisko vezana za njihov posao. Florijanova to neće moći uraditi odmah, jer joj je izrečena mjera zabrane koja nalaže da se policijskim poslom ne može baviti tri godine, ali nakon toga, naravno, može pokušati da se vrati u MUP Republike Srpske”, kaže Morača.