Predstavljeni izvještaji o transparentnosti pravosudnih institucija i medijskom izvještavanju tokom pandemije

Predstavljanje izvještaja u Sarajevu. Foto: BIRN BiH

Anida Sokol, istraživačica “Mediacentra”, rekla je da je cilj jednog istraživanja bio da se vidi na koji način su pravosudne institucije komunicirale s javnosti i medijima u prva dva mjeseca pandemije. Pojasnila je da je istraživanje pokazalo da postoje određeni problemi u komunikacijskim praksama pravosudnih institucija koji nisu u vezi s pandemijom.

Istraživanje je rađeno, kako je kazala, na osnovu 20 intervjua s glasnogovornicima, novinarima, advokatima i pravnim stručnjacima, te je fokusirano na deset pravosudnih institucija na različitim administrativnim nivoima u BiH.

“Pandemija je donijela velike izazove i pravosudnim institucijama i medijima. Bez obzira što je postojala opasnost da otkazana ročišta, naročito u predmetima koji imaju veliki društveni značaj, mogu dodatno umanjiti povjerenje u rad pravosuđa, pravosudne institucije su nastavile da komuniciraju po ustaljenim praksama”, rekla je Sokol, dodavši da su prakse bile neujednačene i da nisu postojale neke konzistentne komunikacijske politike i strateški pristup u obraćanju javnosti.

Glasnogovornici su, kako je navela, kazali tokom istraživanja da pandemija nije značajno uticala na komuniciranje prema javnosti, da se komunikacija s novinarima nastavila odvijati najviše putem interneta i aplikacija, dok su s druge strane novinari rekli da nije došlo do značajnih promjena u komunikacijskim praksama pravosudnih institucija.

“Problemi koji su postojali i prije, bili su prisutni i tokom pandemije”, kazala je ona govoreći da je istraživanje pokazalo da često komunikacija ovisi o entuzijazmu i profesionalnosti glasnogovornika.

Marija Vila-Robović, sekretarka i glasnogovornica Općinskog suda u Livnu, navela je da nije bilo nekakve ujednačene prakse ni strategije kako bi se trebalo raditi.

“Meni je bilo važno da obavijestimo naše građane, da svim građanima bude Sud dostupan u ostvarivanju njihovih prava i da im se pruži njihova zaštita”, rekla je ona, kao i da nije bilo neke pretjerane zainteresiranosti medija u tom periodu.

Slavica Divjak iz Okružnog suda u Banjaluci je kazala da je broj medijskih upita bio bitno smanjen u odnosu na prethodnu godinu u tom periodu.

“Moje mišljenje je da smo imali s novinarima izuzetno korektan odnos. Nismo im uskraćivali nikakve informacije i trudili smo se da ih damo u što bržem roku”, pojasnila je ona, dodavši kako su sve bitne informacije unaprijed objavljivali, tako da je to još jedan razlog zašto ih novinari nisu kontaktirali.

Sokol je potvrdila da je istraživanje pokazalo kako su mediji bili manje zainteresirani za rad pravosuđa, naročito tokom prvih mjeseci pandemije, s obzirom da je sav fokus izvještavanja bio na pandemiji.

Mediji su, prema njenim riječima, prenosili uglavnom saopćenja, a malo je bilo problematiziranja načina rada pravosudnih institucija tokom pandemije.

Azra Bavčić, glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, navela je kako je medijski interes generalno veliki spram ove institucije, te da se trude uvijek odgovarati. Navela je primjer kako je javnost pravovremeno obaviještena, kao u predmetu “Respiratori”.

Drugo istraživanje, kako je objasnila Sokol, odnosilo se na to kako su mediji izvještavali o radu pravosuđa i tada je obuhvaćen širi period i fokusiralo se, između ostalog, na nekoliko predmeta, poput predmeta “Respiratori”, slučaj pokretne bolnice u Republici Srpskoj, sjednice i rada VSTV-a tokom pandemije, te dvije odluke Ustavnog suda koje su se odnosile na zabranu kretanja maloljetnika i osoba starijih od 65 godina, te nošenje maske.

Sokol je naglasila da je bilo jako različito medijsko izvještavanje i dosta fragmentirano, odnosno zasnovano na jednom izvoru i saopćenju.

“Ono što zaista nedostaje jeste jedno šire tematsko izvještavanje koje bi građanima dalo i neke pozadinske informacije o određenom slučaju. To je naročito praksa online medija”, rekla je ona, dodavši da su mediji radili u zaista teškim okolnostima i da su uradili dobar posao, ali da postoji prostor u poboljšanju načina izvještavanja.

Izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Denis Džidić je istakao da je bio izazov raditi u ovom periodu, te da je BIRN BiH relocirao svoje resurse kako bi izvještavali o posljedicama pandemije.

“Jedan značajan dio našeg rada se upravo svodio na to da izvještavamo tačno o načinu na koji se pravosuđe nosi s pandemijom. Fokus je bio upravo na VSTV-u, Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, a izvještavali smo i o radu pravosudnih institucija i na lokalnom nivou”, pojasnio je Džidić.

Komunikacija BIRN-a BiH s različitim pravosudnim institucijama, prema Džidiću, bazira se najčešće na dobroj volji rukovodilaca, a nakon toga na dobroj volji i znanju glasnogovornika.

“Mi smo imali jako dobrih i pozitivnih iskustava u komuniciranju s određenim institucijama. Čak kad smo radili istraživačke teme. Mogu izdvojiti kantonalna tužilaštva u Tuzli i Sarajevu, koja su nam davala prilično brzo informacije koje mogu. A imali smo iskustva i sa određenim institucijama koje su bile potpuno zatvorene i s kojima je jako teško bilo komunicirati”, naveo je on.

Džidić smatra da pandemija koronavirusa nije puno toga promijenila u komunikaciji između medija i pravosudnih institucija.

“VSTV bi trebalo da usvoji određene komunikacijske strategije i dokumente koji bi bili obavezujući za sva tužilaštva, što je u ovom trenutku mnogo veći problem. Komunikacija tužilaštava je mnogo problematičnija od komunikacije sudova”, kazao je on.

U posljednje dvije godine, kako je naveo Džidić, primjetno je da se novinari predstavljaju kao oni koji su krivi za situaciju u pravosuđu.

Tokom panela naglašena je potreba za edukacijom glasnogovornika, ali i medija.

Direktorica Programa za Zapadni Balkan “AIRE centra” Biljana Braithwaite je navela da je komunikacijska strategija početak rješenja, te da je potrebna podrška rukovodiocima institucija i glasnogovornicima.

“Povjerenje u pravosuđe je nisko i zato je upravo jako važno da se ta komunikacija obavlja na što bolji način, a to iziskuje jako puno obuke”, dodala je Braithwaite.

Izvještaje je danas u Sarajevu predstavio “AIRE centar” Program za Zapadni Balkan i “Mediacentar” Sarajevo, uz podršku Ambasade Velike Britanije, kao uvod u četvrtu godišnju konferenciju Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu na temu “Pristup javnosti i transparentnost pravosudnog sistema – Evropski standardi i praksa u BiH”, koja će biti održana u Sarajevu, 30. marta 2021. godine.