Vijeće ministara. Foto: BIRN BiH
U izjavi se navodi da su “zajednički napori uloženi u izradu zakona koji ne sadrži snažne odredbe, znak nespremnosti političkih aktera da stvore istinski učinkovit sistem za sprečavanje sukoba interesa”, te pojašnjava kako je više puta ukazano na hitnu potrebu za reformama,
“Daljnja kašnjenja u usvajanju ovog važnog zakona mogu jedino biti protumačena kao neuspjeh da se ostvari napredak po pitanju jednog od 14 prioriteta. Usvajanje ovog zakona je pitanje oko kojeg nema pregovora”, navedeno je u saopćenju u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.
Ministarstvo pravde BiH je u januaru 2020. godine zaduženo da izradi Prijedlog ovog zakona i dostavi ga Vijeću ministara u roku od 90 dana, što još uvijek nije učinjeno.
Kako se navodi u zajedničkoj izjavi međunarodnih organizacija, sprečavanje sukoba interesa javnih dužnosnika je ključno sredstvo u borbi protiv korupcije, pri čemu je usvajanje i primjena propisa o sprečavanju sukoba interesa jedan od ključnih prioriteta za BiH.
“Napredak u ovoj oblasti ključan je ne samo za napredak BiH na putu integracije u EU već je to i preduslov za vraćanje povjerenja građana u javne dužnosnike i institucije i stvaranje uvjerenja među građanima da javni dužnosnici ne rade za sebe, već u interesu ove zemlje i njenih građana”, navedeno je u izjavi.
Predloženi zakon zastupnika Predstavničkog doma i dalje na čekanju
Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Foto: Parlamentarna skupština BiH
Da predloženi zakon Ministarstva pravde nije dovoljno dobar smatra i Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH), iz kojeg su ranije saopćili da se ovim prijedlogom omogućava da funkcioneri budu vlasnici ili direktori privatnih preduzeća koja dobijaju tendere ili da budu na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta ako novac i tenderi dolaze s nižih nivoa vlasti.
Iz ove organizacije su podržali Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa čiju su predlagači zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić.
Ovaj Prijedlog zakona je u januaru ove godine usvojio Predstavnički dom u drugom čitanju, ali on još uvijek nije stavljen na odlučivanje u Domu naroda.
Kako je ranije pisala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), neusvajanje ovog zakona bi poništilo godine nastojanja da se unaprijedi kontrola i kažnjavanje sukoba interesa, što je jedan od uslova pridruživanja Evropskoj uniji.
Kako je tada pojasnila Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, usvajanjem Zakona o sukobu interesa spriječila bi se mogućnost obavljanja više funkcija istovremeno, mogućnost funkcionerima da sudjeluju u javnim nabavkama preko svojih privatnih preduzeća, te bi se omogućio apsolutni uvid i provjera imovinskih kartona.
“Zakon o sukobu interesa je prva tačka sprečavanja daljih zloupotreba, Zakon o sukobu interesa je tu da prvo osigura da oni koji obavljaju najvažnije funkcije u državi to rade na osnovu javnog interesa, a ne na osnovu ličnog interesa, bilo da je finansijski interes, bilo da se radi o članovima porodice ili čak političkim interesima”, kazala je Korajlić.
Protiv usvajanja ovog zakona u januaru je glasalo 12 zastupnika.
Od ukupno 42 zastupnika, njih deset obnaša više javnih i privatnih funkcija, što je u direktnom sukobu interesa i prema postojećem zakonu. Od njih deset, tri su glasala protiv ovog zakona, dok tri nisu bila prisutna na sjednici.
Ovaj Prijedlog zakona usvojen je nakon višemjesečnih izmjena, o čemu je BIRN BiH pisao.
Na sjednici Doma naroda koja je održana prije dva dana, na dnevnom redu nije bio Prijedlog zakona usvojen u januaru 2021. godine.
