Analiza

BiH jedina u regionu bez važeće strategije za borbu protiv terorizma

Policajci SIPA-e, ilustracija. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

BiH jedina u regionu bez važeće strategije za borbu protiv terorizma

20. Januara 2021.09:07
20. Januara 2021.09:07
Bosna i Hercegovina jedina je od šest zemalja Zapadnog Balkana koja nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma. Strategije u regionu različito pristupaju sprečavanju i borbi protiv terorizma, a samo neke od njih prilagođene su izazovima povratka bivših pripadnika takozvanog ISIL-a, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

This post is also available in: English (English)

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, tri su u svoju strategiju do sada uključile odnos prema povratnicima iz Sirije i Iraka nakon pada takozvanog ISIL-a.

Kako za BIRN kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, zemlje Balkana su preuzele vodeću ulogu u repatrijaciji svojih građana iz Sirije i, prema njegovim podacima, do sada ih je vraćeno oko 500.

“Ovakav pristup, u poređenju s drugim zemljama, pokazuje da su vlade ozbiljno shvatile obaveze prema svojim građanima i zajedničke sigurnosne odgovornosti”, kaže Shtuni, dodajući da je jednako bitno osuditi odgovorne za kršenje zakona.

“Zemlje Zapadnog Balkana do sada su postigle visoku stopu krivičnog gonjenja za punoljetne povratnike iz Sirije, ali većina kazni graniči se s minimalnom zatvorskom kaznom predviđenom u krivičnim zakonima regije”, ističe on.

Uprkos ranijim najavama da će se problem rehabilitacije povratnika sa stranih ratišta naći i u Strategiji BiH i izazovima rada s grupom povratnika iz decembra 2019. godine te najavama novih organizovanih povrataka, ranija Državna strategija, u kojoj ovaj problem nije spominjan, istekla je bez da su vlasti pripremile novu strategiju.

Za Državnu strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma nije sačinjen ni zbirni izvještaj, niti je usvojena procjena njene provedbe. BIRN je ranije pisao kako nisu sačinjavani godišnji izvještaji o provedbi Strategije. Tako niko zvanično nije mogao reći da li je petogodišnja Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma BiH ispunila zahtjeve iz dokumenta.

Ministarstvo sigurnosti, glavni nosilac aktivnosti za provedbu Strategije uz druge institucije i agencije, potvrdilo je da ne može odgovoriti na zahtjev BIRN-a BiH za intervju o provedbi dok se ne sačini izvještaj.

Ministarstvo je bilo dijelom Nadzornog tijela za praćenje provedbe Strategije, koje je počelo s radom dvije godine nakon usvajanja ovog dokumenta, zajedno s 14 predstavnika sigurnosnih agencija, koji su bili zaduženi za izvještavanje Vijeću ministara i Parlamentu BiH.

Jedini izvještaj o provedbi Strategije odnosno Akcionog plana dostavljen je prošle godine za 2019., a za ostale godine izvještaji nisu urađeni.

Na zahtjev za slobodan pristup informacijama – dostavljanje izvještaja za 2019. godinu – iz Ministarstva nisu odgovorili, dok su na raniji upit rekli da nije dostupan “jer sadrži izvještaj o provedenim aktivnostima velikog broja institucija, uključujući i policijske agencije”.

Ovaj izvještaj potvrdio je da, uprkos ostvarenom napretku BiH u borbi i prevenciji terorizma, neki od važnih ciljeva iz Strategije nisu ostvareni do kraja njenog trajanja, otkriva BIRN. Oni se u najvećem dijelu odnose na nedovoljan rad na prevenciji terorizma, izostanku prevencije radikalizacije na internetu i neizdvajanju novca iz budžeta za provedbu aktivnosti.

U dokumentu, u koji je BIRN BiH imao uvid uprkos odbijanju Ministarstva da ga dostavi, najčešće se navode podaci o edukacijama koje su pojedine institucije i agencije organizirale ili čiji su bile učesnici, kao i spisak donatora koji su finansirali brojne aktivnosti. Za provedbu Strategije se ne izdvaja novac iz budžeta, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Kvalitetna strategija uslov za dobre rezultate


Borba protiv cyber terorizma i online radikalizacije ostaju izazov za bh. vlasti. Foto: Pixabay

Shtuni za BIRN BiH kaže kako su strategije dobre onoliko koliko i njihova provedba, naglašavajući kako je za provedbu potrebno kreirati adekvatan akcioni plan i finansiranje.

“Nažalost, iako strategije za borbu protiv nasilnog ekstremizma u većini zemalja Zapadnog Balkana predviđaju veliki broj aktivnosti, vrlo često ovise o donatorskoj pomoći, što planiranje i provedbu aktivnosti čini veoma teškom”, kaže on.

Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH navode kako će za provedbu nove strategije biti potrebno osigurati budžetska sredstva na državnom i entitetskom nivou, te posvetiti pažnju koordinaciji i zaštiti kritične infrastrukture, uključujući i zaštitu od cyber terorizma.

Borba protiv cyber terorizma bila je predviđena i državnim Akcionim planom. U izvještaju o provedbi Strategije ne navode se tačne aktivnosti koje su provedene u borbi protiv cyber terorizma, nego se navode edukacije i razmjene iskustava.

BIRN je ranije pisao kako se u prethodnom periodu nije našao način za suzbijanje mržnje na internetu i pozivanja na nasilje. Bilo je predviđeno da su to aktivnosti Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), iz koje su za BIRN BiH ranije kazali kako nisu nadležni za provedbu Strategije, niti mogu uklanjati sadržaj sa interneta.

Strategijom je bilo predviđeno i da RAK kreira “crnu listu” web stranica. U Izvještaju o provedbi Strategije za 2019. godinu navodi se kako je RAK prije usvajanja Strategije iznio rezerve na prijedlog uspostave “crne liste” web stranica, jer Zakon o komunikacijama ne predviđa takve nadležnosti Agencije.

Do kraja provedbe Strategije, institucije nisu pronašle način da riješe ovaj problem pa se RAK nije bavio suzbijanjem mržnje na internetu.

Dobri rezultati u provedbi Strategije postignuti su na području istrage i krivičnog gonjenja, a povratnici sa stranih ratišta su imali brzo i pravično suđenje, navode iz Delegacije EU.

“Međutim, potrebno je dodatno raditi na zaštiti, kao i na prevenciji. Potrebno je dodatno poboljšati operativnu saradnju između različitih agencija za provođenje zakona i bezbjednosti, kao i međunarodnu saradnju, uključujući sa ‘Europolom’”, navode iz Delegacije EU.

Prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, implementacija preventivnih aktivnosti bila je ograničena, pri čemu sistem prevencije nije bio u potpunosti uspostavljen u lokalnim zajednicama.

Prema Misiji OSCE-a u BiH, potrebno je kreirati kvalitetnu strategiju da bi se osigurala njena provedba na lokalnom nivou.

“Kvalitetna strategija proizvod je procesa izrade uz učešće i konsultacije s mnogobrojnim akterima, kako bi svi stavovi institucija i organizacija bili uzeti u obzir”, navode iz OSCE-a.

U BiH se kasnilo i sa usvajanjem akcionih planova, dokumenata u kojima se precizno navode aktivnosti zamišljene u Strategiji.

Akcioni plan za prevenciju i borbu protiv terorizma Federacije BiH usvojen je posljednje godine provedbe Strategije, sa zakašnjenjem od gotovo pet godina. Nakon usvajanja Akcionog plana, predsjednik Interresorne radne grupe Sead Lisak je za BIRN BiH kazao kako je ovaj plan proaktivan, te kako su njime predložene aktivnosti koje će preventivno djelovati na rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba vraćenih s ratišta.

“Sva dešavanja vezana za repatrijaciju osoba sa stranih ratišta, iz Sirije posebno, ukazala su na taj problem da nemamo takav jedan dokument koji bi nam osigurao da koordiniramo aktivnosti vezane za prihvat osoba sa stranih ratišta”, rekao je Lisak, dodavši da će ovaj plan važiti do 2025. godine.

Pitanja povratnika sa stranih ratišta nisu bila obuhvaćena Državnom strategijom jer je ona, kako su sagovornici ranije kazali za BIRN BiH, usvojena u periodu kada se još govorilo o odlascima na ratišta u Ukrajinu i Siriju.

Ranije su akcione planove usvojile Vlada Brčko distrikta i Vlada Republike Srpske, a prvobitni akcioni plan u Federaciji usvojila je Federalna uprava policije (FUP), koja je, prema Državnoj strategiji, trebala biti nosilac plana koji uradi Vlada.

Očekuje se izrada nove strategije


Infografika, BIRN

Strategiju koja je istekla izradila je radna grupa iz koje su uglavnom bila izostavljena ministarstva i organizacije iz takozvanog stuba prevencije.

Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo u provođenje Strategije je uključen tek u maju 2019. godine, kada se očekivao povratak prve grupe osoba sa stranih ratišta, kaže uposlenica Mirsada Poturković.

“Kad imate strategiju na nivou države ili entiteta, te imate aktivnosti za koje ste zaduženi a njih je postavljao neko ko nema veze sa djelatnostima Centra, vrlo je teško da Centar učestvuje u realizaciji tih aktivnosti, ali ako je involviran, naravno da su i očekivanja izvodivosti tih aktivnosti realna”, kaže Poturković, dodajući kako su nadležni subjekti počeli razumijevati značaj Centra, koji je sada uključen u pripreme materijala i konsultovan.

Lisak je za BIRN BiH potvrdio kako će u radnu grupu za donošenje nove strategije biti uključen i predstavnik Interresorne grupe Vlade Federacije.

Odluka o formiranju radne grupe za izradu nove strategije za period od 2021. do 2026. godine je već donesena, a kako iz Ministarstva sigurnosti navode, njenom formiranju je “prethodila izrada procjene provedbe prethodne petogodišnje Strategije”.

Iz Misije OSCE-a u BiH, koja prati provođenje Strategije, kažu kako su procjene radili oni i Delegacija EU u BiH, te da je proces u toku, zbog čega još nemaju konkretne preporuke.

“Veliki značaj pridajemo sistematičnijem uključivanju aktera izvan sektora sigurnosti na svim nivoima. Time bi bili obuhvaćeni stručnjaci iz sistema socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i obrazovanja, kao i partneri iz organizacija civilnog društva”, smatra OSCE.

Na zadnjoj sjednici Vijeća ministara prošle godine, usvajanje odluke o formiranju radne grupe nije bilo na dnevnom rasporedu.

Neujednačenost regionalnih strategija


Makedonski policajci ispred Vrhovnog suda tokom izricanja presude za 37 osoba za terorizam. Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Kako za BIRN BiH kažu iz Ministarstva sigurnosti BiH, u Siriji “se još uvijek nalazi 29 žena i oko 70 djece bh. državljana”.

Članovi porodica bh. građana koji se nalaze u kampovima “Al-Hol” i “Al-Roj” u Siriji, održali su proteste Sarajevu u septembru prošle godine, kada im je ministar sigurnosti Selmo Cikotić rekao da bi se povratak jedne grupe mogao o čekivati u narednim mjesecima.

“Povratak i prihvat bh. državljana iz kampova u Siriji može se provesti prema planu po kojem je proveden prvi prihvat u decembru 2019., uz određene korekcije prilagođene trenutnoj situaciji”, navode iz Ministarstva sigurnosti za BIRN BiH, dodajući kako pandemija koronavirusa otežava kompletan proces.

Osim BiH, jedino Kosovo već ima iskustvo rada s povratnicima iz organizovanih grupa. Uz Sjevernu Makedoniju, Kosovo je među rijetkim zemljama regiona koje u svojoj strategiji spominju rad s porodicama povratnika, pokazuje analiza BIRN-a.

Kosovo, koje se često navodi kao pozitivan primjer u resocijalizaciji povratnika sa stranih ratišta, u svojoj strategiji je kao najveću prijetnju označio takozvani ISIL, zajedno s radikalnim ekstremističkim skupinama albanskog i srpskog porijekla, pri čemu je ovo jedina strategija koja u svom tekstu definira “džihad” i “selefizam”.

Strategija Kosova za borbu protiv terorizma traje do 2023. godine, te se u najvećem dijelu bavi povratnicima sa stranih ratišta, prevencijom i borbom protiv ekstremističkih i radikalnih ideologija koje mogu dovesti do upotrebe nasilja.

Slično je definirana i strategija Sjeverne Makedonije, kojom se podstiču programi rehabilitacije i reintegracije članova porodica povratnika sa stranih ratišta.

Ovom strategijom u prvi plan se stavlja “islamistički ekstremizam”, a sam cilj strategije je “suprotstavljanje svim oblicima ekstremističkih i terorističkih aktivnosti poštujući vrijednosti demokratije, vladavine zakona i ljudskih prava i sloboda”.

Prema mišljenju Shtunija, repatrijacija građana iz Sirije, posebno djece, trebala bi biti glavni fokus u pristupu zemalja Zapadnog Balkana, pri čemu je potrebna odgovarajuća stručnost za rad s povratnicima na njihovoj deradikalizaciji.

“Za odrasle povratnike i osuđenike za terorizam važno je uspostaviti zatvorske programe koji bi se pozabavili njihovom radikalizacijom i mogućim traumama, kao i programe reintegracije nakon zatvora koji će im olakšati zapošljavanje i ponovno uključivanje u društvo”, kaže Shtuni.

Crna Gora je u Izvještaju Evropske komisije opisana kao marginalno pogođena fenomenom radikalizacije i stranih boraca, te je u novoj strategiji navedeno kako će se posebna pažnja posvetiti povratnicima i porodicama. Kako se u strategiji navodi, krivična represija nije dovoljna u suzbijanju ekstremizma, budući da lica koja su otišla na strana ratišta nisu do kraja ispoljila svoj ekstremizam, te bi mogla izvršiti nasilne akte u Crnoj Gori ili drugim državama.

Strategija Srbije, koja traje do kraja ove godine, prepoznaje etnički motivirani ekstremizam i separatističke tendencije, s mogućnošću prerastanja u terorizam, djelovanje pripadnika radikalnih islamističkih pokreta, povratak terorističkih boraca iz konfliktnih područja, te infiltraciju terorista u uslovima priliva migranata i izbjeglica.

Kako se navodi u izvještaju Prevexa, projekta koji finansira EU i koji je sačinjen od stručnjaka zemalja članica EU i zemalja regije, strategija Srbije daje prednost sigurnosti, a ne prevenciji.

“Preventivne mjere su istaknute u akcionom planu, međutim one su ili određene kao dio redovnih aktivnosti imenovanih institucija ili im je dodijeljen vrlo ograničen budžet”, navodi se u izvještaju Prevexa.

Kako stoji u ovom izvještaju, iako su neki međunarodni akteri ohrabrivali institucije da u strateškim dokumentima navedu i desničarski ekstremizam, to i dalje nije imalo rezultata.

Etnički motiviran ekstremizam navodi se kao zajednički za BiH i Srbiju i kao jedna od glavnih briga u vezi s terorizmom, budući da u “obje zemlje postoje ekstremističke ideologije i regionalne nacionalističke skupine koje su potencijalni izvori terorizma”.

U ove dvije zemlje, jednim od temeljnih uzroka nasilnog ekstremizma smatra se “recipročna radikalizacija” kojom se pravi veza između desničarskog etnonacionalističkog ekstremizma i islamskog radikalizma.

Strategija Albanije ne prepoznaje posebne oblike nasilnog ekstremizma, te je jedino spominjanje konkretne prijetnje nasilnog ekstremizma prepoznato u tome da je Albanija među zemljama koje igraju aktivnu ulogu u borbi protiv ISIL-a.

Državne strategije zemalja Zapadnog Balkana osvrću se na uzroke ekstremizma poput siromaštva, korupcije, kriminala, govora mržnje, ali i želje za avanturom i vodstvom. U Albaniji, BiH, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji najvažniji faktor koji utječe na radikalizaciju identificiran na nivou zajednice jeste duboka društvena polarizacija na vjerskoj, etno-političkoj i socijalnoj osnovi, na koju se dodaje visok stepen nepovjerenja u političke i vjerske institucije.

Ovaj članak nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost BIRN-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Hedayahe.

Nermina Kuloglija


This post is also available in: English (English)