Kandidat za novog člana VSTV-a podnio tužbu jer nije mogao glasati zbog izolacije

Vrhovni sud Federacije BiH. Foto: BIRN BiH

Nakon izbora novog člana VSTV-a iz Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, sudija Suad Kurtović, jedan od kandidata za poziciju, podnio je prigovor krovnoj pravosudnoj instituciji zbog nemogućnosti prisustva glasanju.

On je u prigovoru koji je razmatran na posljednjoj održanoj sjednici Vijeća krajem prošle godine naveo kako osim njega, na izborima za novog člana nije prisustvovalo još šest kolega i kolegica.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Kurtović kaže kako je bio pozvan da prisustvuje sjednici za izbor novog člana, ali da se niko nije raspitivao zašto on nije došao. Na toj sjednici izabran je novi član Vijeća Mustafa Šabić.

“Onemogućili su mi mogućnost glasanja”, navodi sudija Kurtović i dodaje kako zbog toga podnosi prigovor VSTV-u.

On objašnjava da je bio u izolaciji zbog koronavirusa i da zbog toga nije mogao prisustvovati glasanju u proceduri u kojoj je i sam bio kandidat.

Vrhovni sud je odluku o izboru novog člana VSTV-u trebao dostaviti do 6. januara ove godine, poštujući pritom odluku da izabrani treba biti bošnjačke nacionalnosti i muškog spola, kako je ranije definirano odlukom VSTV-a.

Zbog nemogućnosti da glasa, sudija Kurtović je VSTV-u podnio prigovor koji se razmatrao na sjednici održanoj 29. decembra 2020. godine. Njegov prigovor je tada odbačen kao nedopušten.

Kako je na sjednici navedeno, prigovor je odbijen jer Vijeće nema nadležnost da uređuje ili učestvuje u postupku izbora svojih članova, osim što donosi Pravilnik kojim se reguliše postupak neophodan za osiguranje odgovarajuće nacionalne i spolne zastupljenosti u VSTV-u.

Odluku VSTV-a o odbijanju prigovora sudija Kurtović smatra izbjegavanjem odgovornosti navodeći kako VSTV kao krovna institucija kontroliše sve, ali da bira o čemu će odlučivati.

“Zakonsko određenje za ovo [prigovor na izbor novog člana] nije najjasnije, ali se ne može tumačiti na način da sa izborom člana VSTV nema ništa, pogotovo kod ovakvog kršenja u kome sedam članova nema pravo glasanja, od kojih je jedan i kandidat”, kaže Kurtović, dodajući kako problematičnim smatra i to što nije donesena odluka kako se vrši izbor novih članova VSTV-a tokom pandemije koronavirusa.

Na sjednici na kojoj se razmatrao prigovor sudije Kurtovića, članovi VSTV-a imali su podijeljeno mišljenje o tome kako odgovoriti.

Slavo Lakić, član VSTV-a, kazao je kako je iz prigovora vidljivo da je sedam sudija bilo spriječeno da učestvuje u izborima novog člana VSTV-a čime se “baca sjena na način na koji je provedena procedura za izbor sudije”.

“Ovdje je dovedeno u pitanje da čovjek bira i bude izabran. Ja razumijem da mi nemamo zakonske osnove da uzmemo u razmatranje da li je ovaj kandidat mogao podnijeti prigovor i da li je procedura provedena demokratski i po principima koji se očekuju”, naveo je Lakić, dodajući kako je tokom izbora novog člana potrebno ispoštovati minimalne standarde.

Mišljenje sa Lakićem dijelila je i Monika Mijić koja je kazala da se odsutnošću ovog broja sudija baca sumnja na arbitrarnost.

“Ako je izvjesno da toliki broj sudaca nije prisutan, sasvim je logično da se datum promijeni. Ovakva situacija baca sumnju na arbitrarnost u ovom postupku izbora”, rekla je Mijić.

Jadranka Stanišić, članica Vijeća, kazala je da je ova odluka Vrhovnog suda donesena provođenjem zakonitog glasanja, pri čemu ne vidi nikakvu nezakonitost, čijem mišljenju se pridružila i Amila Kunosić.

Sudija Vrhovnog suda Federacije Goran Nezirović se izuzeo iz rasprave o ovoj tački, te nije želio komentarisati ove izbore za BIRN BiH, iako ni on nije prisustvovao izboru novog člana Vijeća ispred Vrhovnog suda. Izbor novog člana vrši se upravo zbog kraja drugog mandata sudije Nezirovića u februaru ove godine.

Sa osam glasova za, tri protiv i jednim suzdržanim prigovor je na sjednici Vijeća odbačen.

Na upite BIRN-a BiH o izboru novih članova i o prigovoru sudije Kurtovića nisu odgovorili niti iz Vrhovnog suda Federacije, niti iz VSTV-a.

Izabrani sudija Šabić za BIRN BiH kaže da nema komentar o prigovoru sudije Kurtovića, dodajući da svako treba koristiti prava koja ima.

“Sve sudije su 15 dana ranije znale za termin tajnog glasanja. Meni nije poznato da je bilo ko tražio odlaganje”, kaže Šabić.

Izmjene Pravilnika o izboru članova VSTV-a izvjesne

Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Foto: VSTV BiH

Pravilnikom o izboru članova VSTV-a, usvojenom 2006. godine, naznačeno je da Vijeće “obavještava nadležnu pravosudnu instituciju ili drugi nadležni organ da izabere novog člana“, navodeći pritom nacionalnost i spol člana koji se treba imenovati.

Ovim Pravilnikom nisu predviđene druge aktivnosti ove institucije.

Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a, kaže kako ova institucija osim određivanja nacionalnosti i spola, te obavještenja o potrebi pokretanja procedure ovlaštenoj instituciji, nema nikakvu ulogu u procesu izbora novih članova Vijeća.

“Nije predviđen nikakav žalbeni mehanizam u koji bi bio uključen VSTS. Radi se o potpuno autonomnoj proceduri koju provode institucije predviđene Zakonom”, pojašnjava Tegeltija.

Sudija Kurtović smatra da je odlukom VSTV-a u kojoj je navedeno da Vijeće nema nadležnost da uređuje ili učestvuje u postupku izbora svojih članova zanemaren član Zakona o VSTV-u kojim je propisano da Vijeće reguliše postupke koji su neophodni za osiguranje poštovanja važećih odredbi Ustava i zakona BiH.

Kurtović je Sudu BiH uputio Zahtjev za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom kojim traži da se donese presuda kojom će VSTV ponovno odlučivati o njegovom prigovoru razmatranom u decembru, te poništiti izbor i naložiti održavanje ponovnog izbora člana VSTV-a koji je sudija Vrhovnog suda.

On je podnio i zahtjev za ostavku članova VSTV-a navodeći kako VSTV izbjegava učešće za ostvarenje prava, obaveza i odgovornosti u postupku izbora novih članova ove institucije, te je propustilo da odredi ustavna i zakonska rješenja za glasanje tokom proglašenja prirodne ili druge nesreće i da zaštiti izborne procedure i sagleda valjanost odluke o izboru kandidata.

Kurtović je u svom zahtjevu, u koji je BIRN BiH imao uvid, naveo da ukoliko VSTV pokreće postupak izbora člana vijeća, nakon što utvrdi istek mandata određenog člana, na način da tri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana zatraži od ovoga da izabere ili imenuje novog člana u Vijeće, uz navođenje nacionalnosti i spola člana koji se treba imenovati, očigledno je da je upravo ta institucija koja pokreće postupak izbora, a ne sud ili organ kome je upućen zahtjev kojim se traži da izabere ili imenuje novog člana, koji nakon toga provodi postupak izbora ili imenovanja.

U zahtjevu se navodi i da kad se sagleda da Pravilnikom o izboru člana VSTV-a nije predviđeno formiranje Izbornih komisija u organima koji vrše izbor ili imenovanja, odakle “jasno proizlazi da je VSTV krovna institucija u postupku izbora novih članova”, a ne samo marginalni član čija je uloga samo da dostavi obavještenje nadležnom organu.

Razmatranje ovog zahtjeva nije navedeno u rasporedu VSTV-a za sjednicu Vijeća zakazanu za 20. i 21. januar, dok se navodi kako će se razmatrati Zahtjev Šeile Heljić, predsjednice Udruženja Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH (ZKT BiH).

Ona je za BIRN BiH kazala kako je uputila prijedlog za sastanak Koordinacionog tijela sa VSTV-om, na kojem bi se razmatralo pružanje podrške VSTV-u i ostalim donosiocima odluka u BiH u procesu reforme pravosuđa.

“Tema prvog sastanka bi trebala biti usmjerena na pitanje unapređenja VSTV-ovog Pravilnika koji reguliše proces imenovanja članova VSTV-a”, kaže Heljić, dodajući kako je postojeći Pravilnik u nekim odredbama nedorečen, te bi ga trebalo detaljnije osvježiti.v

Revidiranje postupka izbora članova Vijeća predviđeno je i Izvještajem stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanim Priebeovim izvještajem, u kome se naglašava da se izbor članova VSTV-a oslanja na složen sistem kvota nacionalne i spolne pripadnosti, kao i na zastupljenosti različitih grana i nivoa pravosuđa iz svih dijelova zemlje.

“Tu sjede članovi koje biraju izvršna, zakonodavna vlast i advokatske komore. Ovi uslovi ograničavaju otvorene izbore od strane kolega i sužavaju broj kandidata koji ih ispunjavaju. Navedeno čini izbore za VSTV podložnim političkom pritisku”, navodi se u Izvještaju.