BIRN BiH je tokom proteklih godina uputio više zahtjeva i molbi za odobrenje razgovora sa tužiocima koji rade u Odjelu za ratne zločine, kao i na predmetima terorizma, o temama od važnosti za žrtve ratnih zločina i javnosti općenito, ali ti zahtjevi nikada nisu dobili pozitivan odgovor.

Tužilaštvo BiH nije odgovorilo niti na zahtjev za komentar za ovu priču sa pitanjima o zakonskom osnovu da se tužiocima ne dozvoljava da istupaju u javnosti.

Mehmed Halilović, pravnik i medijski ekspert, kaže da zatvorenost Tužilaštva BiH prema medijima nije u skladu ni sa zakonom ni sa društvenim obavezama, niti s odgovornošću takve institucije prema interesima javnosti.

Halilović pojašnjava da je Tužilaštvo dužno povodom svakog zahtjeva da odgovori na isti način.

“Samo onda kada postoje zakonom propisani razlozi oni mogu odbiti takav zahtjev. Generalno moraju dati pristup informacijama u interesu javnosti, ako dolazi u obzir da odbiju neki zahtjev moraju provesti pored ostalog i test javnog interesa što znači da i u slučajevima kada je omogućeno da se neki zahtjev odbije, oni praktično mogu donijeti odluku o pristupu takvoj informaciji kad taj test javnog interesa je preovlađujući i kad to traži”, pojašnjava Halilović.

Arduana Pribinja, reporterka na Al Jazeeri Balkans, kaže da je hronični problem svih medija u BiH zatvorenost Tužilaštva BiH prema medijima odnosno javnosti.

“To stvara ne samo dodatnu sumnju u sve ono što radi Tužilaštvo nego stvara nekad i prostor za nerazumijevanje nekih poteza koje vuku i zbog toga možda dolazi do nekog krivog interpretiranja vijesti koje se tiču rada Tužilaštva BiH. To se svakako njima ne sviđa i oni su nebrojeno puta reagirali na nekakve natpise u medijima ne vodeći računa o tome koliko su sami krivi za to. Upravo smo zbog nedostupnosti i mogućnosti da pristupimo i provjerimo određene informacije nekad prisiljeni objaviti ono što je ispod radara, ono što nije provjereno ili nekad ono što i nije tačno”, govori Pribinja.

Tadić je imenovana za vršiteljicu dužnosti glavnog tužioca krajem septembra 2016. godine, nakon suspenzije tadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića zbog disciplinske tužbe i istrage koja je tada protiv njega vođena. U decembru 2019. godine imenovana je za glavnu tužiteljicu Državnog tužilaštva u šestogodišnjem mandatu.

Ona je promijenila dotadašnju praksu istupanja tužilaca u javnosti. BIRN BiH i drugi mediji ranije su imali priliku razgovarati i citirati državne tužioce.

Gordana Tadić. Foto: BIRN BiH

Senad Pećanin, pravnik i dugogodišnji novinar, smatra da Tužilaštvo danas ima lošu i štetnu politiku odnosa prema medijima odnosno prema javnosti, jer je način i obim komuniciranja sa javnosti neprimjeren i neproporcionalan interesima javnosti za posao kojim se bavi.

“Niko ne spori potrebu i neophodnost da Tužilaštvo tokom osjetljivih segmenata svog rada ne može informirati javnost o toku istrage i slično, međutim istovremeno postoji čitav niz pitanja u kojima bi i u cilju efikasnosti istražnih radnji bilo od interesa i Tužilaštvu i javnosti da građani budu upoznati sa onim što radi Tužilaštvo”, kaže Pećanin.

Tužilaštvo je svoju praksu apsolutne zatvorenosti objavljivanja informacija o toku istrage djelimično promijenilo tokom istrage u predmetu “Respiratori” objavljujući rezultate vještačenja. Javnost su o tome obavijestili putem saopštenja, ali se tužioci koji rade na ovom aktivnom ili predmetima koji su pravosnažno završeni i dalje ne oglašavaju.

Dženana Halimović, novinarka biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu, ističe da informacije koje dobijaju novinari idu jednosmjerno.

“Iz Tužilaštva BiH dobijamo informacije putem njihovog glasnogovornika i ne možemo nikako doći do tužioca koji postupaju u određenim predmetima. Razumijem da se o stvarima koje su u toku i koje su od interesa za istragu ne mogu govoriti, međutim tu postoji jedna stvar koja se zove interes javnosti zbog kojih bi recimo određeni tužilac mogao da govori recimo o načinima, praksama o svemu onome što ne utiče ni na njegovu pristrasnost”, kaže Halimović.

Poseban interes javnosti poštuju kantonalni i okružni tužioci 

Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona. Foto: BIRN BiH

Glavni tužioci nižih tužilaštava imaju drugačiji pristup komuniciranja njihovih tužilaca sa javnosti.

Admir Arnautović, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, smatra da ne postoji niti jedan zakonski niti podzakonski akt koji bi spriječio tužioce da sarađuju sa medijskim redakcijama u predmetima koji su od posebnog interesa javnosti.

“Mi naravno imamo i odjel za odnose s javnošću i većina komunikacije sa novinarima se odvija preko odjela. Međutim, u većem broju situacija su i tužioci, u zavisnosti od toga u kojoj fazi je predmet, izlazili u susret medijskim redakcijama, novinarima i davali su izjave odnosno određene relevantne informacije o radu na predmetima koji su od posebnog interesa javnosti. Mi imamo veći broj određenih akata koji su interni akti Tužilaštva, strategije, pravilnici, uputstva koji zapravo tužioce usmjeravaju u tom pravcu da sarađuju sa različitim grupama javnosti, uključujući naravno i medije”, kaže on.

Arnautović naglašava da je za Tužilaštvo Tuzlanskog kantona važno načelo transparentnosti i da se poštuje faktor javnosti.

Irena Marjanović-Čavkić, glasnogovornica Tužilaštva Unsko-sanskog kantona, kaže da je ova institucija opredijeljena da učini svoj rad što dostupnijim javnosti, između ostalog i kako bi ojačala povjerenje u rad ove institucije.

“Za ostvarenje ovog cilja naročito je važan proces interne komunikacije između rukovodstva, postupajućih tužilaca i portparola i njihov timski rad, pravovremeno dijeljenje informacija, otvorenost u informiranju, te jednako postupanje prema svim medijima i drugoj zainteresiranoj javnosti. Dosljedna primjena ovih principa nam je od izuzetne važnosti, te smatramo da je ista prepoznata od strane javnosti”, govori Marjanović-Čavkić.

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu je kao jedan od svojih strateških ciljeva u 2020. godini odredilo transparentnost u radu kako bi se približili samim građanima i ojačali njihovo povjerenje, objašnjava Neven Kramer, glasnogovornik ovog tužilaštva.

“Donesen je taj cilj kako bi se što više informacija plasiralo u javnost o samom radu. Kada su u pitanju posebni predmeti ili poseban interes javnosti može se desiti takođe da postupajući tužilac ili još eventualno i glavni tužilac istupaju u javnost”, kaže on.

U Hrvatskoj tužioci istupaju u medijima, ali to se ne dešava često, navodi Marin Dešković, novinar “Jutranjeg lista”.

“Tužioci daju izjave i nakon suđenja, ali se uglavnom komunikacija sa medijima odvija putem priopćenja na web stranici tužilaštva ili glasnogovornika. Mislim da bi bilo bolje za informiranje javnosti kada bi tužitelji češće neposredno komunicirali s novinarima, što je mogućnost koju obrana odnosno odvjetnici koriste i što onda stavlja tužitelje u neravnopravan položaj”, smatra Dešković.

Jelena Diković, novinarka lista “Danas”, kaže da je “saradnja medija” sa Tužilaštvom za ratne zločine u Srbiji vrlo slična situaciji u Tužilaštvu BiH, nakon što je srbijansko tužilaštvo dobilo glavnu tužiteljku Snežanu Stanojković koja je naslijedila Vladimira Vukčevića.

“Vladimir Vukčević je uvek bio raspoložen da daje izjave za medije, ako ne on, onda je tu bio portparol Bruno Vekarić. Ovih poslednjih dve-tri godine nema saradnje s medijima. Tužilaštvo za ratne zločine je potpuno zatvoreno. Sve informacije koje dobijamo, dobijamo na nezvaničan način, jer tužioci naravno ne daju izjave”, kaže Diković.

Korner naglašava da je saradanja s medijima neophodna

Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasadorica Kathleen Kavalec (l), sutkinja Joanna Korner iz Velike Britanije i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Matt Field; Sarajevo, 29. januara 2020. godine. Foto: OSCE

Iskusna međunarodna sutkinja Joanne Korner je u svom novom nedavnom izvještaju o radu Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina navela kako ovo Tužilaštvo treba obavještavati medije i javnost o svom radu, između ostalog i na konferencijama za medije.

Od kada je imenovana za vršiteljicu dužnosti a potom i zvanično za glavnu tužiteljicu, Gordana Tadić je održala svega jednu konferenciju za medije. Tokom njenog mandata drugi tužioci nisu održavali takve konferencije.

Korner je također navela da je posao glavnog tužioca da između ostalih sarađuje i sa medijima. Iz službe za odnose sa javnošću Tužilaštva nerijetko medije u saopštenju obavijeste o sastancima glavne državne tužiteljice, ali ona rijetko daje intervjue medijima. Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na zahtjev BIRN-a BiH za intervju sa Tadić poslan polovinom septembra. Boris Grubešić, glasnogovornik tužilaštva, u jednom od odgovora na zahtjev je naveo kako je glavna državna tužiteljica kazala da je BIRN-u BiH “već dala tri-četiri intervjua u posljednje dvije godine”.

Iz Tužilaštva BiH nerijetko uopšte ne odgovore na medijski upit.

Novinarka Halimović naglašava da novinari zbog zatvorenosti Tužilaštva ne mogu prenijeti građanima informacije koje ih zanimaju.

“Ljudima je vrlo važno da vide i da čuju ljude koji sudjeluju u samom procesu. Mi vrlo često imamo tu situaciju da zovemo bivše sudije, bivše tužioce ili vrlo rijetke ljude koji istupaju u javnosti što opet na neki način utiče dijelom i na kredibilitet kako samih institucija tako i onoga što mi kao novinari govorimo”, kaže Halimović.

Pećanin smatra da u Tužilaštvu BiH ne postoji ni znanje ni svijest s jedne strane o važnosti medija, a s druge strane o principima samog funkcionisanja i zadovoljavanja potreba medija za informacijama koje bi bile na taj način prenesene u javnosti.

“Mislim nažalost da se ne radi tu samo o neznanju, mada i njega ima jako puno, već i o pokušaju da se pokrivanjem i onemogućavanjem dobijanja informacija o radu Tužilaštva na neki način pokušavaju sakriti slabosti i nezakonitosti u radu tog Tužilaštva koje za vrijeme mandata aktuelne tužiteljice postaje nažalost dio problema, a ne dio rješenja stanja u pravosuđu, a na kraju krajeva i u obračunu u borbi protiv organiziranog kriminala”, kaže Pećanin.

U prvom izvještaju sutkinje Korner iz 2016. godine, ona je navela kako je njenim razgovorima sa tužiocima Odjela za ratne zločine za potrebe izvještaja prisustvovala Tadić, kao tadašnja šefica ovog odjela. Odgovarajući na pitanja BIRN-a BiH tokom predstavljanja novog izvještaja u septembru 2020. godine, Korner je navela kako ima utisak da tužioci s kojima je obavila razgovor za ovaj izvještaj nisu bili spriječeni da otvoreno odgovore na njena pitanja, iako je razgovorima prisustvovala osoba za koju vjeruje da je iz Ureda glavnog tužioca.

Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu“ uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.