Iz Ureda disciplinskog tužioca su za BIRN BiH potvrdili da je zaprimljena prijava protiv nosioca pravosudne funkcije, te da u ovom trenutku ne mogu dati više informacija o postupanju Ureda.

Tegeltija za BIRN BiH kaže da je razgovor s Miljanom Buhom, kojoj je mandat u Vijeću istekao u oktobru 2020. godine, vođen u drugačijem kontekstu od onoga kako je to objavio portal Istraga i da on u razgovoru ne vidi ništa sporno.

Ovaj portal objavio je snimak razgovora za koji tvrde da u njemu učestvuju Tegeltija i Buha, i u kome predsjednik VSTV-a govori o imenovanju u pravosuđu. Tegeltija u razgovoru objašnjava način za imenovanje: “Šta joj fali da se prijavi u Gradišci ili Prijedoru, pa da tamo radi godinu, kasnije ćemo je prebaciti ovamo.”

Tegeltija objavu opisuje kao “smiješne pokušaje manipulacije i diskreditacije od strane novinara Avde Avdića, putem konstrukcija izvučenih iz konteksta”.

“Usput rečeno, radi se o nekim nezakonitim i samim tim nevjerodostojnim i iskonstruisanim sadržajima. Osim što mogu da kažem da, koliko ja znam, gospođa Sanja Čegar [Milijanina sestra, op.a.] je još uvijek stručni saradnik na Okružnom privrednom sudu Banja Luka, a svi razgovori o eventualnom sukobu interesa člana VSTV-a Milijane Buhe, u slučaju njenog konkurisanja, vođeni su prije godinu ili dvije dana”, kaže Tegeltija i dodaje kako je s Buhom razgovarao o pitanju sukoba interesa u slučaju konkurisanja njene sestre, što je, prema njemu, “sasvim normalno”.

“Ja sam joj odgovorio da bi u toj situaciji to predstavljalo sukob interesa. Kao što se može vidjeti, ponavljam, nakon godinu ili dvije od tih razgovora – Sanja Čegar je još uvijek stručni saradnik na Okružnom sudu Banja Luka, gdje je bila i kad su ti razgovori vođeni. Prema tome, u ovom slučaju je sve čisto kao suza”, smatra Tegeltija.

Narušen integritet

Misija OSCE-a u BiH nedavno je, u dijelu izvještaja o VSTV-u u kome analizira nedostatak odgovornosti i upitna imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, navela upravo primjer afere “Potkivanje”, u čijem centru se prošle godine našao predsjednik ove institucije Milan Tegeltija.
Ishod disciplinskog postupka je “očigledno suprotan odredbama Zakona o VSTV-u BiH koje predviđaju preduzimanje disciplinskih mjera protiv člana Vijeća, uključujući i predsjednika, a koje sežu do suspenzije i razrješenja sa dužnosti”, navedeno je u tadašnjem izvještaju Misije.

“Prema Zakonu o VSTV-u BiH, članovi Predsjedništva VSTV-a BiH oslobođeni su od disciplinske odgovornosti, te stoga i mogućnosti privremenog udaljenja od vršenja dužnosti ili prestanka mandata. Ovo tumačenje Zakona o VSTV-u BiH tako je rezultiralo de facto nekažnjivošću predsjednika VSTV-a BiH – nosioca najviše pravosudne funkcije. Ovaj apsurdan ishod signalizira toliko krajnje pogrešno tumačenje zakona da razumno izaziva sumnju da je doneseno namjerno da bi se postigao željeni rezultat. U svakom slučaju, ova odluka predstavlja nečuven napad na sudsku odgovornost”, nalaz je Misije OSCE-a.

Kako se dalje navodi, dodjeljivanje ključnih pozicija u pravosuđu kao “nagrada”, ne na osnovu zasluga, šalje veoma snažnu poruku pojedinačnim sudijama i tužiocima koji još uvijek pokušavaju da se pridržavaju etičkih i profesionalnih standarda u BiH. Izvještaj navodi kako se čini da, za karijerno i lično napredovanje u bh. pravosuđu, veze mogu biti od većeg uticaja nego rezultati.

Istraga u članku navodi kako je Tegeltija tokom razgovora upozoravao Buhu da bi od nje bilo traženo da podnese ostavku ako njena sestra konkuriše u sudu u Banjoj Luci i ako to novinari otkriju, i da je bolje sačekati da Buhi istekne mandat kako ne bi bila ugrožena njena pozicija, “a Sanju ćemo rješavati”.

Miljana Buha za BIRN BiH kaže kako smatra da se “lažno insinuira da je ona iskoristila svoju poziciju člana VSTS-a da bi izdejstvovala imenovanje za svoju sestru Sanju Čegar”.

“Moja sestra je bila i još uvijek je stručni saradnik Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci. Još uvijek nigdje nije ni konkurisala, a kamoli izabrana na mjesto sudije u bilo kojem sudu. Pošto je stručni saradnik u sudu, ima prirodnu i normalnu želju da konkuriše na poziciju sudije. Svi moji razgovori s predsjednikom VSTV-a su se svodili isključivo na problem sukoba interesa, odnosno pitanje njenog konkurisanja u situaciji u kojoj sam ja član VSTV-a”, kaže Buha.

Predsjednik VSTV-a joj je, kako tvrdi, u više navrata uvijek odgovarao da je to problem sa stanovišta sukoba interesa i da bi to podrazumijevalo podnošenje ostavke na mjesto člana VSTV-a.

“Želim da skrenem pažnju da je moja sestra bila izvanredan student – sa prosjekom ocjena 9,3 – i ovo vidim kao pokušaj njene diskvalifikacije u bilo kojem konkursu na koji bi se u budućnosti mogla prijaviti”, dodaje ona.

Novinar Avdo Avdić odbacuje Tegeltijine navode o “manipulacijama” i kaže kako predsjednik Vijeća uopće ne negira da je ovo njegov razgovor.

“On bi, umjesto što mene optužuje da friziram informacije, trebao odgovoriti na dva pitanja – šta znače njegove rečenice: ‘Taktiku ćete prepustiti meni jer se vi u to ne razumijete’ i ‘Ako se otvori negdje pozicija, tipa Gradiška, Prijedor (…) šta je košta da bude tamo godinu dana i da je kasnije prebacimo ovamo’. Ako ništa nije obećavao, šta znače ove rečenice?”, kaže Avdić.

Nezirović za sazivanje sjednice Vijeća

Sjednica VSTV-a, arhiv. Foto: BIRN BiH

Članovi Vijaća koje je kontaktirao BIRN BiH uglavnom nisu željeli komentarisati objavljeni snimak.

Goran Nezirović smatra da o tome pojedinačno svoje mišljenje ne trebaju iznositi članovi Vijeća, ali je potvrdio za BIRN BiH da o tome treba raspraviti.

“Smatram da članovi Vijeća o tome ne trebaju u javnosti iznositi svoj stav pojedinačno, već da je to slučaj za rasprave na sjednici VSTV-a. Što se mene tiče, treba zakazati vanrednu sjednicu Vijeća na kojoj bi se o tome iznosili naši stavovi”, kaže Nezirović.

Članovi Državnog parlamenta i Privremene istražne komisije za stanje u pravosuđu navode za BIRN BiH da je Tegeltija još ranije trebao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika VSTV-a.

Mirjana Marinković-Lepić podsjeća kako je ovo druga afera i drugi javno objavljeni snimak predsjednika VSTV-a u kojem se vidi da sa strankama razgovara o slučajevima, obećavaju određene intervencije ili pokazuje način na koji se imenuju ljudi na pravosudne funkcije.

“Još uvijek se čeka odluka Tužilaštva kada je u pitanju afera ‘Potkivanje’, a to pokazuje da su 100 posto tačni izvještaji međunarodne zajednice, među njima i posljednji izvještaj OSCE-a, koji Milan Tegeltija uporno pokušava da minimizira i uporno pokušava da pokaže da oni nisu tačni ili čak da određeni međunarodni faktori nemaju nadležnost za ispitivanje stanja u pravosuđu. Vidimo da su, nažalost, svi argumenti u tim izvještajima tačni i građani su u potpunosti svjesni, i to je percepcija javnog mijenja, da je pravosuđe rak-rana društva u BiH”, kaže Marinković-Lepić.

Zukan Helez je mišljenja da je predsjednik VSTV-a trebao podnijeti ostavku te podsjeća da su radom VSTV-a nezadovoljni ambasadori ključnih država u BiH i međunarodna zajednica.

ׅ“Dalje se to samo multiplicira, jer on osjeti da je zaštićen, da mu niko ništa ne može, da ga štiti dio nakaradne prljave politike”, smatra Helez.

Branislav Borenović kaže da ga više ništa ne može šokirati u pravosuđu.

“Nepovjerenje, nepotizam, trgovina uticajem, nerad, selektivni pristup, nepravda, stvarni su odraz stanja”, kaže Borenović.

Loša slika o pravosuđu

Vladavina prava je u srži proširenja Evropske unije (EU) te je stoga neophodno vratiti povjerenje građana Bosne i Hercegovine u pravosuđe i prihvatiti važnost njegovog integriteta, zaustaviti opstrukcije i ojačati borbu protiv korupcije, rečeno je tokom javne debate “Pravo na pravdu” u organizaciji Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH održane u utorak, 24. novembra.
Tokom javne debate predstavljeni su rezultati ispitivanja javnog mnijenja, koje je većinom imalo lošu sliku o pravosuđu.

Tegeltija je nedavno također naišao na kritike stručne javnosti, kada je na web stranici Udruženja “BH novinari” objavio tekst u kojem objašnjava “zašto novinar nema pravo da objavi nezakonito sačinjen snimak”, i izazvao brojne oštre reakcije novinara, pravnih stručnjaka, akademske javnosti, ali i organizacija koje prate rad pravosuđa.

Tegeltija je, kao i u slučaju novog snimka, tada tvrdio kako jedino sud može odobriti tajno audio i vizualno snimanje, te da se “dokazi pribavljeni suprotno ovim pravilima ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom, niti bilo kojem drugom postupku”, što su sagovornici BIRN-a BiH ocijenili kao površnu analizu i gušenje slobode medija, ali i pokušaj totalitarnog vladanja javnim prostorom.