“Pravo na pravdu”: Integritet u pravosuđu i borba protiv korupcije uslov za ulazak u EU

Panelisti javne diskusije “Pravo na pravdu”. Foto: EU Delagacija u BiH 

Komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi poručio je da Bosna i Hercegovina ima jasne perspektive priključenja Evropskoj uniji, ali da mora ispuniti zadatke kao što su vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe i jačanje borbe protiv korupcije.

“Bez obzira da li se radi o strukturalnim ili drugim promjenama jačanja javne uprave, ove su reforme od suštinskog značaja za poduzetništvo, za nova radna mjesta”, kazao je Várhelyi.

Osvrćući se na stanje u bh. pravosuđu, napore i prepreke u procesu reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, ministrica pravosuđa Republike Austrije Alma Zadić pozvala se na posljednji izvještaj Evropske komisije i preporuke, kao što je reforma javnih institucija, depolitizacija, te reforme integriteta u pravosuđu.

BiH su potrebni pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, rekla je Zadić, pojasnivši da Evropska komisija poziva na ove reforme ne iz birokratskih razloga, već zbog budućnosti države i njenih građana.

José Igreja Matos, predsjednik Evropskog udruženja sudija i potpredsjednik Međunarodnog udruženja sudija, kazao je da unutar međunarodne asocijacije sudaca iz 92 zemlje predlažu da se uspostavi jedan važan stup borbe za integritet – “suci protiv korupcije”.

Matos je naveo da prema ispitivanju javnog mnijenja, većina ljudi ne vjeruju pravosuđu BiH, te da sedam od deset ispitanika navodi da ne vjeruju da će ih sistem zaštititi, dok većina vjeruje da sistem nije postigao nikakav napredak u posljednjih pet godina.

U pogledu transparentnosti i dostupnosti javnih informacija, medijima i građanima informacije moraju biti dostupne odmah, a ne nakon nekoliko godina, mišljenja je Wojciech Zielinski, viši savjetnik za politike i koordinator za BiH SIGMA/OECD-a.

Kako je kazao, 2017. godine SIGMA je donijela preporuke o javnom integritetu, koje uključuju važnost odgovornosti samog sistema.

“Čelnici i vodstvo su veoma važni u borbi i naporima protiv korupcije”, rekao je Zielinski.

Izvršni sekretar GRECO-a Gianluca Esposito je kazao da tokom posljednje procjene, koja je počela 2015. i traje do danas, nijedna od 15 preporuka o sprečavanju korupcije u Parlamentu i pravosuđu u BiH nije u potpunosti provedena.

Nije usvojen zakon o sukobu interesa, nije uspostavljen jedinstven mehanizam za rješavanje sukoba interesa, čeka se izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, nije uspostavljen sistem za ocjenu imovinskih stanja ili imovinskih kartona u pravosuđu, naveo je Esposito.

Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kazao je da jedno od krucijalnih pitanja, i ujedno nešto na čemu EU konstantno insistira, jeste transparentno imenovanje rukovodilaca pravosudnih institucija na osnovu zasluga, a da svi drugi parametri budu manje značajni.

Govoreći o transparentnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Džidić je rekao da, deset mjeseci od početka pandemije, ovo Vijeće organizuje online sjednicu bez pristupa novinarima.

“Umjesto da se dođe do napretka i da se građanima i novinarima omogući veći pristup informacijama zbog pandemije koronavirusa, imamo situaciju da je novinarima pristup onemogućen”, naveo je on.

Ivana Petković, tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kazala je kako se o integritetu u pravosuđu puno priča posljednjih godina.
“Nekako smo najtiši bili u situacijama kada je trebalo reagovati na određena konkretna dešavanja koja su se upravo ticala integriteta nosilaca pravosudnih funkcija”, rekla je Petković.

Tokom diskusije o neprocesuiranim predmetima “Dragičević” i “Memić”, ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, kazao je da građani ne žele da u državi postoji neko “iznad zakona” i da se njihovi predmeti pred sudom završavaju u razumnom roku.

Tokom debate predstavljeno je i EU istraživanje javnog mnijenja u BiH. Kako je rečeno, od 1.300 ispitanika iz svih dijelova BiH, 81 posto negativno opisuje napore vlasti na suzbijanju korupcije, dok 32 posto ispitanih smatra da političari favoriziraju korupciju. Čak 39 posto ispitanika je mišljenja da niko i ništa ne sprečava korupciju u BiH.

Čak 97 posto ispitanika kaže da nikada nije prijavilo slučaj korupcije, a kao vodeće razloge za neprijavljivanje slučaja korupcije 35 posto je navelo da “nema zaštite za one koji prijavljuju korupciju”. Da je korupcija raširena posebno u pravosuđu smatra 56 posto ispitanika, i gotovo isto toliko ih smatra da je raširena kod političkih stranaka.

Republika Srpska (RS) ima zakon o “zviždačima”, dok Federacija BiH još uvijek nije uspostavila ovaj zakon, naveo je Zoran Ivančić, direktor Centra za javni uticaj (CPI), objasnivši da je posljedica toga nedostatak “zviždača”, jer osoba kada prijavi korupciju ili kontaktira medije, suočava se sa osudama. On je kazao da je zakon previše restriktivan kada je riječ o tome kome se može dodijeliti taj status, jer to mogu biti samo državni službenici, ali po njegovom mišljenju, “zviždači” mogu biti i ljudi iz privatnog sektora ili građani koji imaju neka saznanja.

Naveo je primjer “zviždača” Emira Mešića, o kojem je BIRN BiH ranije pisao. Nakon što je prijavio korupciju i godinu dana nije saslušan kao svjedok, uposlenik Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) Emir Mešić odlučio je za BIRN BiH govoriti o nepravilnostima koje je prijavio. Uprkos tome što je od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dobio zvanični status “zviždača”, to ga nije zaštitilo od disciplinske kazne koju mu je Uprava izrekla.