Isticanje ratne prošlosti u predizbornim kampanjama često se ponavlja u izbornim procesima u BiH, a to, objašnjavaju sagovornici BIRN-a BiH, nije povezano s lokalnim izborima.

Sociolog Esad Bajtal kaže kako se lokalni izbori bave vrlo konkretnim životnim problemima građana, a da se politički kandidati isticanjem ratne ili nacionalne prošlosti bave stvarima koje su bile davno i daleko su od onoga što pripada svakodnevnici i životu.

Ovakav narativ, mišljenja je Bajtal, dovodi do dodatne podjele građana.

“Ako imate priču u kojoj svako onaj koji priča sebe proglašava za pobjednika, zaboravljajući pritom svoje zločine i svoja nedjela, tvrdeći da je zločin nešto što vrijedi, hvaleći zločince, dižući ih i proglašavajući ih za nacionalne heroje, time dižete sebe na račun nekog drugog. Time sebe odvajate od onih drugih”, kaže Bajtal.

Žarko Papić, direktor “Inicijative za bolju i humaniju inkluziju”, navodi kako je potpuno nelogično da u lokalnim izborima dominiraju velike političke i ideološke teme. Unutar isticanja ratne prošlosti tokom kampanja kandidati, kako kaže Papić, “napadaju nekoga da li je bio ovdje u ratu ili nije”, što nema veze s lokalnim izborima.

On kaže da se prilikom isticanja ratne prošlosti izvrće tema i teza, a političkog programa više nema.

“Ne može politički program biti, parafrazirat ću: ‘Ako je u ratu vodio brigadu, može sada voditi i opštinu.’ (…) To je apsurdna teza, jer to što je neko prije četvrt vijeka vodio brigadu – svaka čast, ali to apsolutno ne znači ništa kada je riječ o menadžerskoj funkciji vođenja jedne opštine”, kaže Papić.

Kandidati Stranke demokratske akcije (SDA) u dvije sarajevske općine su tokom predizborne kampanje posebno isticali svoju ratnu titulu generala. Kandidat za načelnika Ilidže iz SDA Fikret Prevljak na predizbornom skupu najavljen je najprije kao general.

On za BIRN BiH kaže da je rat spominjao samo u kontekstu toga “da je to prošlost koju mladi ne bi trebali zaboraviti”.

“Rat se spominje zbog mladih i ljudi, da se ne zaboravi, a od rata se ne živi, od prošlosti. Mi moramo gledati u budućnost, na mladost našu, na djecu, na razvoj, infrastrukturu, pomoć privrednicima, starima i socijalnim slučajevima”, kaže on.

U svojim saopćenjima SDA je također dovodila u pitanje ulogu protivničkih kandidata tokom posljednjeg rata.

Sredstvo za diskvalifikaciju političkih protivnika

Srđan Puhalo Foto: BIRN BiH

Za socijalnog psihologa Srđana Puhala isticanje ratne prošlosti kandidata u predizbornim kampanjama prvenstveno služi za diskvalifikaciju političkih protivnika, a manje da bi se oni tim “pohvalili”.

“Ako hoćeš nekoga da diskvalifikuješ iz političke borbe i ako on ima dovoljno godina, onda ćeš potegnuti tu priču ‘gdje si bio 90-ih’”, govori Puhalo.

On pojašnjava da su kandidati, pet ili deset dana prije izbora, spremni “iskopati” izjave koji su njihovi politički protivnici dali prije više godina, koje mogu biti tačne ili netačne, kako bi pokazali da su njihovi protivnici “neprijatelji svog naroda”. U takvim slučajevima, pojašnjava, protivnički kandidati nemaju dovoljno vremena da se brane.

Puhalo smatra da, iz ugla glasača, ovo nije tema koja je primarna, nego se vještački nameće.

“To znači da ja, kad biram gradonačelnika, načelnika opštine, poslanika, gledam šta on meni priča o budućnosti, ne šta će mi pričati o prošlosti, a kad govorim o njegovoj prošlosti, onda mi je negdje kao glasaču važno, ne šta je radio prije 25 godina, već šta je uradio do tog trenutka kad ja treba da odlučim da li da glasam za njega ili ne”, kaže Puhalo.

Kandidat “Naroda i pravde” Elmedin Konaković je na svom Facebook profilu objavio neke detalje o svom učešću u ratu, nakon što je, kako navodi, “omladina iz SDA kreirala spin kako sam u ratu ‘igrao košarku, a upisao sebi cijeli ratni staž i sad njime mašem’”.

“Dva puta sam izlazio iz BiH, oba puta se vraćao i oba puta sa evropskih košarkaških terena u rovove”, dio je Konakovićeve objave na Facebooku.

Vehid Šehić. Foto: N1

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, kaže kako se glasači svake godine vraćaju u ratni period i nikada ne mogu slobodno razmišljati kome će dati glas jer su pod uticajem takvih govora na predizbornim kampanjama ili pisama koja dobijaju od kandidata, što predstavlja dokaz da se ne biraju sredstva da se dođe do dobrog izbornog rezultata.

S druge strane, Šehić pojašnjava da se razlog može tražiti i u tome da kandidat jednostavno nema šta više da ponudi glasačima. Isticanje ratne prošlosti, odnosno pojedinih zasluga, ne može se zabraniti kandidatu, ali, prema Šehiću, to ne može biti dominantna karakteristika predizbornih kampanja.

“Ratna prošlost je ratna prošlost, za to treba dati određena priznanja, međutim mi živimo u miru i ovdje treba afirmisati kulturu mira, razumijevanja i povjerenja među građanima BiH, koje nama nedostaje, a ne isticati nešto što je trebalo da bude već dio prošlosti”, kaže on.

Ratna retorika – ustaljena praksa na izborima

Portal “Istinomjer” na posebnoj platformi “Uopšteni izbori 2020” objavljuje nastupe i izjave kandidata i funkcionera političkih subjekata date u izbornoj kampanji na lokalnim izborima koje nisu povezane s lokalnim temama.

Denis Čarkadžić, istraživač i jedan od urednika ovog portala, pojašnjava kako je “uopštavanje” lokalnih izbora temama koje nisu lokalne praksa političkih subjekata u BiH u izbornim kampanjama pred svake lokalne izbore, te da je zbog toga pokrenuta ova platforma.

Jedna od tema kojima se i ovi lokalni izbori “uopštavaju”, kako kaže Čarkadžić, jeste isticanje ratne prošlosti pojedinih kandidata. Dodaje da je lični izbor svakog kandidata šta će iz svoje biografije predstaviti javnosti, ali je sporno kada se ratna prošlost ističe u prvi plan, te time izbjegava govoriti o temama o kojima bi se na lokalnim izborima trebalo govoriti ili kada se nečija ratna prošlost, odnosno gdje je neko bio i šta je radio u ratu, koristi za vođenje negativne kampanje prema tom kandidatu.

“Bilo čija ratna prošlost može uticati i vjerovatno u određenoj mjeri i utiče na podršku birača, ali smatram da bi jasni, precizni i detaljni programi vezani za rješavanje problema u lokalnim zajednicama u svakom slučaju trebali imati prednost”, istakao je on.

Jedan od primjera objavljenih na platformi “Uopšteni izbori 2020” jesu fotografije iz ratnog perioda kandidata SDA za načelnika sarajevske općine Stari Grad Jusufa Pušine objavljene na njegovoj Facebook stranici.

“Nas većina se imala priliku susretati sa smrću. Rat je zaista izmijenio dosta toga pa i nas same. Nikada neću zaboraviti naše najteže dane, uvijek su bili isprepleteni sa ljudima sa kojima smo djelili sudbinu i hljeb”, natpis je uz jednu od fotografija.

Ratna fotografija Jusufa Pušine. Foto: Screenshot, Facebook

Trenutno se Pušini, zajedno s drugim osobama, u Sudu BiH sudi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika počinjen u Velikom parku u Sarajevu 1992. godine.

BIRN BiH je pred izbore 2018. godine također pisao o ratnim zločinima kao sredstvu izborne kampanje.

Tadašnji kandidat za predsjednika Republike Srpske (RS) Vukota Govedarica je, na predizbornom skupu održanom na Palama, rekao da želi da “liči” na Radovana Karadžića. Govedarica je na ovogodišnjim izborima nosilac liste SDS-a opštine Gacko.

Iz Misije OSCE-a navode kako bi fokus predizborne kampanje trebao biti na budućnosti BiH i na promicanju međusobnog razumijevanja, tolerancije i dijaloga, te da bi se kandidati trebali suzdržati od korištenja sukoba koji se desio prije 25 godina u svrhu ostvarivanja političke koristi.

“Retorika koja se fokusira samo na prošlost i ne bavi se stvarnim potrebama građana može ugroziti značajan napredak i reforme u BiH, prije i nakon izbora”, dodaju iz Misije.

Prema stavu Delegacije EU, potrebno je izbjegavati bilo koju retoriku podjela, a posebno tokom predizborne kampanje, koja se, umjesto toga, treba fokusirati na poboljšanje života građana BiH.