Potrebno definisati kazne za neprigodno ponašanje kandidata van izborne kampanje

CIK je kaznio stranku Nenada Stevandića ali je Sud BiH poništio tu odluku. Foto: N1

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI), kaže da su ove sudske odluke, pogotovo slučaj “Ujedinjene Srpske” i argumentacija Suda BiH, pokazale sve manjkavosti izbornog sistema i formulacija u Izbornom zakonu BiH.

“Sada proizilazi da su sva sporna ponašanja političkih subjekata – a koja podrazumijevaju i različite vidove kupovine glasova, pritiske na birače, kao i govor mržnje i podsticanje na nasilje – dozvoljena van perioda zvanične izborne kampanje, i šalje se poruka svim strankama da van tog perioda mogu raditi šta žele”, naglasila je Korajlić te podsjetila da je u ovom slučaju “Ujedinjena Srpska” vršila plaćeno oglašavanje spomenutim spotom u periodu kad je ono zabranjeno, ali sankcije za ovakvo ponašanje su izrazito niske.

CIK je odlukom od 7. oktobra 2020. poništio ovjeru  “Ujedinjene Srpske” za učešće na izborima te njenog predsjednika Nenada Stevandića novčano kaznio sa 10.000 maraka zbog videomaterijala objavljenog na društvenim mrežama koji bi svojim sadržajem “mogao navesti ili podstaći na nasilje ili mržnju u skladu sa članom Izbornog zakona koji tretira pravila ponašanja u izbornoj kampanji”.

Sud je potom uvažio žalbe stranke i njenog predsjednika te ukinuo ovo rješenje CIK-a, uz obrazloženje, između ostalog, da su primijenjene odredbe Izbornog zakona koje nisu mogle biti primijenjene.

“Izborna kampanja počinje 16. oktobra 2020. i traje 30 dana, a sporni video zapis je objavljen 20. septembra 2020. Sama ova činjenica je dovoljna za utvrđenje nezakonitosti pobijane odluke i u tom dijelu, jer je primijenjena odredba koja nije mogla biti primijenjena, s obzirom da se ista primjenjuje samo u periodu izborne kampanje”, stoji u rješenju Suda BiH.

U Sudu također posebno ističu da to ne znači da je CIK nepravilno utvrdio činjenice vezane za zabranjeni govor koje su sadržane u spornom videu, ali da se ta povreda nije mogla utvrđivati van perioda izborne kampanje i da se mogla sankcionisati po odredbama kojima su regulisana nedopuštena ponašanja u izbornom periodu.

Vehid Šehić, predsjednik Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i nekadašnji član CIK-a i sudija, kazao je kako je apsolutno jasno poglavlje Izbornog zakona koje tretira ponašanje tokom izborne kampanje u trajanju od 30 dana za koju se primjenjuju te zakonske odredbe, te da te odredbe primjenjuje i Sud.

S druge strane, prema njegovim riječima, postoji dio izbornog perioda koji ne ulazi u kampanju, odnosno od dana donošenja odluke o izborima, a on zakonom nije predviđen da sankcioniše političke subjekte koji se ne pridržavaju obaveza koje propisuju pravila ponašanja u izbornoj kam panji.

“To je problem s kojim se susreće Izborna komisija, a bio je problem i dok sam ja bio u CIK-u, kako i na koji način spriječiti ponašanje političkih subjekata u periodu kada nije izborna kampanja da se ponašaju u skladu sa Izbornim zakonom. Zakon treba primjenjivati striktno, ne može se eksplicitno tumačiti, a to govorim iz razloga da što prije treba izmijeniti Izborni zakon i pokriti ovaj period mimo kampanje da bi se ovakve situacije spriječile”, kaže Šehić.

S početkom zvanične izborne kampanje, kako je rekla Korajlić, “Ujedinjena Srpska” je nastavila distribuirati sporni spot putem stranica na društvenim mrežama svojih lokalnih odbora, zbog čega je TI ponovo uputio prijavu CIK-u.

“Nakon našeg saopštenja, ova stranka je uklonila većinu sadržaja, ali je TI BiH u prijavi CIK-u dostavio dokaze o tome da su sporni sadržaji bili dostupni u periodu nakon 16.10., odnosno i nakon zvaničnog početka kampanje”, pojašnjava Korajlić.

Kandidatima dopušten govor mržnje prije kampanje

Povorka ponosa 2019. godine. Izvor: povorkaponosa.ba

Odlukom CIK-a – zbog korištenja jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili na širenje mržnje – novčanom kaznom u iznosu 3.000 maraka kažnjena je kandidatkinja Adna Pandžić zbog objave na svom Facebook profilu koju su prenijeli pojedini mediji a u kojoj je ona bh. Povorku ponosa nazvala “povorkom stida”, dok su stranke Demokratska fronta i Građanski savez kažnjene sa po 750 maraka.

I ovu odluku je Sud poništio, uz obrazloženje da je odlučna činjenica za uvažavanje žalbe te da je CIK ispitivao povredu sa aspekta zabranjenog govora u periodu kada nije u toku izborna kampanja, kao i da je sporna objava na Facebook profilu objavljena 23. augusta 2020., nepunih mjesec dana prije izborne kampanje.

Kao i ranije, i u ovom slučaju je Sud naveo kako to ne znači da je CIK nepravilno utvrdio činjenice u vezi sa zabranjenim govorom, ali da se povrede nisu mogle utvrđivati van perioda izborne kampanje.

Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) kaže da ovo rješenje Suda BiH kojim se poništava odluka CIK-a da kazni kandidatkinju zbog javno izraženog govora mržnje prema LGBTI osobama, ukazuje na dublji problem percepcije i sankcionisanja govora mržnje u BiH.

“Ovakve odluke CIK-a, iako poništene, ipak pokazuju spremnost bh. institucija da se upuste u sankcionisanje govora mržnje, te daju priliku da se otvori diskusija na koji način do tog sankcionisanja može i doći. U narednom periodu neophodno je unaprijediti i uskladiti krivične zakone u BiH da bi se omogućilo sankcionisanje pojedinaca kroz krivični postupak i utvrdila individualna odgovornost za govor mržnje prema svim manjinskim grupama, kao što je to moguće za govor mržnje na osnovu nacionalnosti, vjere i rase”, kaže Vasić.

Šehić kaže da se u poglavlju koje tretira ponašanja u izbornoj kampanji govori i o govoru mržnje, ali i da osim CIK-a, postoje druge institucije države, pošto se radi o krivičnom djelu.

“Tu prije svega mislim na tužilaštvo, da oni mogu u takvim situacijama pokrenuti istragu, otvoriti predmet, utvrditi da li se radi o govoru mržnje ili ne. Ako se radi o govoru mržnje, onda treba podignuti optužnicu protiv takve osobe odgovorne za takvo ponašanje. Taj posao bi se trebao raditi neovisno o tome da li je ili nije izborna kampanja”, kaže Šehić.

S njim se slaže i nekadašnji profesor prava Univerziteta u Banjoj Luci Petar Kunić, koji navodi da bez jedinstvenog stava svih organa nije moguće postići cilj, iako on, kako kaže, nema povjerenja “u pravosuđe uopšte u BiH”, koje je, prema njegovim riječima, povezano s političkim strukturama, te da mnogo samovolje ima u donošenju sudskih odluka.

“Javno se ne može prozivati na bilo kakvu diskriminaciju. Suviše smo dozvoljavali takve stvari u postkonfliktnom periodu i tu trebaju biti poduzete mjere u skladu sa zakonom”, kaže Kunić.