Banjalučani se žale na kašnjenje testiranja i određivanja mjera zaraženima virusom

Banjalučani čekaju na testiranje. Foto: BIRN BiH

Milja Brkić iz Banjaluke kaže da je puna četiri dana čekala na rezultate testiranja na koronavirus a još danima nakon toga da dobije bilo kakve informacije od epidemiologa kako da se članovi njene porodice ponašaju i do kada bi trebala trajati njihova izolacija.

Ona kaže da su ona i njen suprug nakog pojave simptoma testirani 22. oktobra, ali da su obaviješteni da su pozitivni na koronavirus tek 26. oktobra, kada im je rečeno da će ih nazvati epidemiolog da uzme njihove podatke.

“Niko se nije javljao danima pa sam ja odlučila da zovem Higijensko-epidemiološku službu. Nakon što sam im uputila kritike da nije korektno da zvaničnici izlaze u medije i govore kako su ljudi neodgovorni i ne prijavljuju kontakte a nas niko ne zove i ne pita za kontakte i kako nemamo nikakvo rješenje o izolaciji, 30. 10. je uslijedio poziv kasno naveče”, kaže Brkić i dodaje kako im je tada objašnjeno da rješenje o izolaciji ne mogu dobiti od datuma pojave prvih simptoma, uz objašnjenje da bi na taj način period izolacije već bio završen a oni nisu “epidemiološki obrađeni”.

Ona ističe kako su se sami odlučili na kućnu izolaciju zbog odgovornosti prema drugima, ali da su se suočili sa dodatnim izazovima kada su iz škole njihovo dvoje djece tražili negativan test za djecu. Ona naglašava da je testiranje za djecu zakazano tek kada su “zaprijetili” da će djecu poslati u školu bez testa jer niko od njih tada nije imao nikakvo rješenje o izolaciji.

Brojni stanovnici Banjaluke su na društvenim mrežama u posljednjih nekoliko dana prepričavali slična iskustva i podijelili fotografije dugih redova ispred zdravstvenih ustanova u vrijeme povećanog broja slučajeva pozitivnih na koronavirus u posljednjih nekoliko sedmica.

Higijensko-epidemiološka služba pri Domu zdravlja Banjaluka u posljednjim sedmicama se nalazi pod sve većim pritiskom da na vrijeme obradi sve uzorke.

Nevena Todorović, direktorica Doma, kaže kako HES kasni sa analiziranjem uzetih uzoraka.

“Ne može se stići. Tri stotine i šesnaest pozitivnih uzoraka samo danas imamo za Banjaluku. Ja da imam vojsku ljudi, ne bih stigla. Pokušavaćemo u narednim danima i u dane vikenda da riješimo zaostatke”, kaže ona i dodaje kako građani neće imati dodatnih problema zbog kašnjenja rješenja o izolaciji.

Ali za Banjalučanku Maju Isović Dobrijević vrijeme u kojem dobija informacije od zdravstvenih institucija značajno utiče na život njene porodice. Ona kaže da, nakon što je testirana, njoj niko nije objasnio kako treba da se ponašaju ona i članovi njene porodice koji žive u istom domaćinstvu.

“Osim nekoliko rečenica od porodične doktorice, niko mi ništa više nije rekao. Nije nam rečeno koliko ukućani trebaju da budu u izolaciji, ukućani koji nemaju ni jedan simptom, niti kada i kako se iz izolacije izlazi”, kaže ona i objašnjava kako njen suprug radi u privatnoj firmi i da trenutno ne zna kada će se vratiti na posao.

“Možemo se samo nadati da će njegov poslodavac imati razumijevanja. Ja mogu raditi od kuće, ali ne predugo, dijete mora da ide u vrtić. Zovem HES da vidim rezultate, ali se niko ne javlja”, kaže ona.

Od brzine kojom HES dostavlja rezultate Odjeljenju za inspekcijske poslove Grada Banjaluke zavisi kada će građani dobiti rješenje o izolaciji. Iz Odjeljenja kažu da dnevno dobijaju 150 do 200 zahtjeva iz HES-a i da na poslovima izdavanja rješenja dnevno radi 20 inspektora.

“Čim dobijemo dokumentaciju iz Higijensko-epidemiološke službe, mi u roku od 24 sata do 48 sati završavamo rješenja, i to se šalje poštom. Mi ne možemo uticati na to kada će HES nama poslati ili za koliko će pošta to dostaviti”, tvrdi za BIRN BiH Milenko Šajić, portparol banjalučke Gradske uprave.

Zdravstveni radnici na izmaku snaga

Reagujući na pritužbe građana, iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske su najavili da će tražiti da pacijenti s lakšim simptomima više ne budu testirani, već da bez testa budu upućivani na kućno liječenje. Direktor Instituta Branislav Zeljković za BIRN BiH priznaje da rade u izrazito otežanim uslovima kada svakodnevno na testiranje dolazi više stotina građana.

“Na taj način ubrzaćemo preglede jer nam sada dolaze i sa blagim simptomima. Dom zdravlja jednostavno ne stiže sve da obradi. Građani sa lakšim simptomima će biti na bolovanju zbog potencijalnog rizika”, pojašnjava Zeljković.

U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske kažu kako su već ranije upozoravali na to da će pandemija imati veliki negativni uticaj na oslabljeni zdravstveni sistem u RS-u. Miodrag Femić iz ovog sindikata kaže da je zdravstvo u Republici Srpskoj u posljednjih desetak godina ostalo bez odgovarajućih ljudskih resursa, da ljudi odlaze, a da je i sredstava sve manje. On navodi i da su veliki evropski zdravstveni sistemi zbog koronavirusa na ispitu i da je bilo teško očekivati da zdravstveni sistem u RS-u pandemiju prođe bez problema, ali da se za to ne može kriviti zdravstvene radnike.

“Glavni krivci su oni koji vode zdravstveni sistem. Mi smo godinama upozoravali da se ulaže na gluposti, na razne garaže, tendere bespotrebne, umjesto da se ulagalo tamo gdje treba. Nisu obezbijeđeni kadrovi, a ni to da ljudi mogu normalno da žive. Ne bi ljudi odlazili i lakše bismo sada podnijeli sve ovo što se dešava”, kaže Femić i dodaje kako, uz sav pritisak, zdravstveni radnici pokušavaju održati sistem u radu.

“I ovo je čudo što uspijevamo, ali pitanje je koliko će zdravstveni radnici još da izdrže”, kaže on.

Na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS) tvrde da i oni rade na izmaku snaga. Direktor najveće entitetske zdravstvene ustanove Vlado Đajić kaže da su na Kliničkom centru fizički razdvojili krila na kojima leže pacijenti sa COVID-om, da nema miješanja pacijenata, ali da su zaposleni u Kliničkom centru iscrpljeni.

“U nedjelju smo na ležanju imali 320 ljudi, pola od tog broja je bilo na kisiku. Dobićemo ovim pregrađivanjem još 500 kreveta, ali su ljudi na izmaku snaga”, kaže Đajić.

Posljednji zvanični podaci u Republici Srpskoj pokazuju da je 500 novih pozitivnih slučajeva – gotovo polovina od 1.034 testiranih.