Član Ustavnog suda Turske sudija Engin Yildirim je 14. oktobra objavio na Twitteru sliku tog suda osvijetljenog u noći.

“Svjetla su upaljena”, napisao je on.

Yildirimov tweet objavljen je na dan kada je lokalni sud napravio potez bez presedana, odbacujući presudu Ustavnog suda kojom je ukinuta osuđujuća presuda protiv jednog opozicionog političara i naređeno ponovno suđenje.

Odnosi između Ustavnog suda i vlade predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana pogoršali su se; najnoviji spor smatra se pucnjem upozorenja vlade uoči donošenja velikog broja presuda visokog ranga od najvišeg suda u Turskoj, presuda za koje Erdogan ne želi da idu protiv njega.

Yildirim je pokušavao reći da sud još uvijek radi, njegova svjetla još nisu ugašena. Erdogan i njegovi saveznici, međutim, optužili su sudiju da je uputio prikrivenu prijetnju protiv države, upozoravajući ga da se ne igra politike.

Serkan Koybasi, profesor turskog ustavnog prava na Univerzitetu Bahcesehir u Istanbulu, kaže da je takva napetost duboko zabrinjavajuća.

“Ova debata je debata o vladavini prava i postojanju Ustavnog suda”, rekao je Koybasi za BIRN.

“Odbacivanje presude od strane lokalnog suda nezakonito je. Niži sudovi moraju poštovati presude Ustavnog suda, jer su one konačne.”

On kaže kako je Erdoganova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) pokušavala “da se riješi Ustavnog suda i da ima apsolutnu moć”.

“Da biste to uradili, morate ili zatvoriti sud ili ga preoblikovati imenujući vaše vlastite članove”, kaže on.

Pakovanje suda u poljskom stilu?

Enis Berberoglu, turski parlamentarac Republikanske narodne stranke (CHP) polaže zakletvu tokom ceremonije otvaranja druge zakonodavne godine 27. mandata Velike nacionalne skupštine Turske (TBMM) u Ankari, Turska, 1. oktobra 2018. Foto: EPA- EFE / STR

Tokom 2017. godine Enis Berberoglu, bivši član parlamenta ispred glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP), osuđen je pred sudom u glavnom gradu Ankari na pet godina i 10 mjeseci zatvora za otkrivanje državnih tajni nakon što je objavio fotografije tvrdeći da prikazuju turske obavještajce kako transportuju oružje ekstremistima u susjednoj Siriji.

Ustavni sud je 10. oktobra ove godine ukinuo tu presudu i naredio novo suđenje, što je, po prvi put u novijoj turskoj historiji, odbijeno od lokalnog suda četiri dana kasnije.

“Sudija koji je osudio Berberoglua postao je sudski izvršitelj [predsjedničke] palate”, izjavio je na konferenciji za štampu 19. oktobra glasnogovrnik CHP-a Faik Oztrak.

“Isti sudija sada ne priznaje odluku Ustavnog suda”, rekao je. “Ovo je haos i državna kriza.”

Turska vladajuća koalicija, međutim, već je ranije jasno izrazila želju da “restruktuira” Ustavni sud u svjetlu ustavnih promjena koje su stupile na snagu 2017. dodjeljujući izvršne ovlasti predsjedništvu na čijem se čelu zadnjih šest godina nalazi Erdogan.

“Ustavni sud se mora iznova restruktuirati u skladu s izvršnim predsjedničkim sistemom”, izjavio je krajem septembra Devlet Bahceli, vođa Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), kao mlađeg partnera Erdoganove AKP.

Koybasi je rekao da zatvaranje Ustavnog suda “nije moguće”, ali da bi vlada mogla pokušati da “spakuje” sud kao što je to uradila i vodeća poljska Stranka prava i pravde (PiS).

“Kao što je uradila Poljska, Vlada Turske može također pokušati da izvrši pakovanje suda”, kazao je on, “što podrazumijeva novu strukturu i potpuno nove članove imenovane od strane vlade.

“Međutim, to zahtijeva ustavnu promjenu, a vladajuća koalicija nema dovoljno zastupničkih mjesta da to ostvari.”

Ne baš “moćan” sud

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obraća se članovima vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) na sastanku njihove grupe u parlamentu u Ankari, Turska, 14. oktobra 2020. Foto: EPA-EFE / TURSKI PREDSJEDNIČKI URED

Ali Tirali, član odbora organizacije civilnog društva Socijaldemokratska fondacija (SODEV) sa sjedištem u Ankari, rekao je da ustavni sudovi dolaze na udar u svim zemljama gdje je demokratija ugrožena od populističkih vlada, navodeći kao primjere Poljsku i Sjedinjene Američke Države.

“Ustavni sudovi su jedna od najvažnijih institucija u demokratijama kad govorimo o principu odvajanja ovlasti i kontrolnih mehanizama”, kazao je Tirali za BIRN.

Spor oko turskog Ustavnog suda izbio je uprkos činjenici da taj sud nije poznat po tome da se baš često suprotstavlja Erdoganovoj vladi.

“Većina članova tog suda imenovana je od strane AKP vlada i sud se obično ne suprotstavlja Erdoganovoj vladi”, rekao je Tirali.

“Međutim, vlada ne podnosi čak ni takav Ustavni sud, čiji je sastav sama kreirala.”

Koybasi je kazao da odbijanje suda da preispita vladavinu po dekretu koju je Erdogan ustanovio tokom vanrednog stanja nametnutog 2016. godine nakon neuspjelog državnog udara pokazuje da taj sud nije “moćan”. Vanredno stanje je ukinuto nakon skoro dvije godine, tokom kojih su stotine hiljada javnih službenika otpušteni zbog navodnih veza za zavjerenicima. Erdoganovi kritičari rekli su da njegovi potezi često krše Ustav Turske.

Koybasi je kazao da je Sud presudio protiv želja vlade “u nekim očiglednim predmetima, kako bi rekao: ‘Ovdje postoji sud.’”

Kako dalje navodi, sud “mora pokazati da je učinkoviti dio domaćeg pravnog poretka”.

“U protivnom, predmeti mogu ići direktno na Evropski sud za ljudska prava, bez da idu na Ustavni sud, a to bi bio stvarni gubitak prestiža.”

Pucanj upozorenja uoči presuda visokog ranga

Kemal Kilicdaroglu (C), čelnik glavne oporbene turske Republikanske narodne partije (CHP), drži natpis “Pravda” i maše tokom protestnog marša protiv hapšenja zamjenika stranke Enisa Berberoglua. Istanbul, Turska, 9. jula 2017. Foto: EPA / ERDEM SAHIN

Dok Erdoganovi politički protivnici kažu da se čini da će vlada zatvoriti Ustavni sud, Koybasi tvrdi da je to malo vjerovatno.

“Zatvaranje i restruktuiranje suda je veoma teško”, navodi on, ipak dodavši: “Ali, ovo je Turska.”
Prije bi se reklo da vlada pokušava upozoriti sudije koje je imenovao sam Erdogan.

“Članovi suda koje je imenovao predsjednik, koji je ujedno i šef vladajuće stranke, moraju pokazati lojalnost”, kaže Koybasi. “Stoga pretpostavljam da će sud odstupiti. Nema više ustavne države i vladavine prava.”

Tirali iz SODEV-a govori kako vlada možda pokušava poslati poruku uoči donošenja nekoliko presuda visokog ranga, uključujući i one u predmetima zatvorenog kurdskog vođe Selahattina Demirtasa i turskog filantropa Osmana Kavale. Kritičari turske vlade, uključujući i Evropsku uniju i međunarodne organizacije za ljudska prava, kažu kako su njihove osude bile politički motivirane.

Od Ustavnog suda bi također moglo biti zatraženo da presudi o zatvaranju prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP), čiji je Demirtas kopredsjedavajući, i novom zakonu o opštinama.

“U ovoj raspravi radi se o zastrašivanju suda prije donošenja odluka”, kaže Tirali.

“Politička atmosfera pokazuje da bi HDP mogla biti zatvorena, a novi zakon o opštinama usvojen, jer je predsjednik Erdogan veoma nesretan stoga što većinom turskih gradova vladaju opozicione stranke”, kazao je Tirali.

U stranci HDP također očekuju takvu presudu.

“Vidimo da je Ustavni sud pod pritiskom i da ga ucjenjuju”, rekao je 8. oktobra kopredsjedavajući HDP-a Mithat Sancar. “Ne bi bilo iznenađenje ako odluče da zatvore HDP.”

Tirali, s druge strane, kaže da ukoliko HDP stranka bude pošteđena, Erdogan “će stvoriti drugu polemiku i reći će da Ustavni sud štiti teroriste. To će označiti novu političku kampanju s ciljem konsolidiranja njegovog biračkog tijela, ali će dodatno polarizirati društvo”.