“Prvi dan škole je posebno bio problematičan jer su brojni kandidati ulazili u škole, slikali se s djecom, od toga pravili izborne spotove, a neki od njih nisu ni poštovali mjere držanja socijalne distance. Posebno je pitanje kako su pojedini kandidati na izborima ušli u škole i ko im je to omogućio, jer, koliko znamo, nemaju nikakvu javnu funkciju. Uglavnom, kada je riječ o predizbornoj kampanji, navikli smo da se ne biraju sredstva”, konstatira Srđan Traljić, glasnogovornik TI-a BiH.

Ta je organizacija već u prvom ovogodišnjem izvještaju o praćenju predizbornih aktivnosti, koje puna tri mjeseca provodi u 68 lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, zabilježila brojne manipulacije kandidata, ali i zloupotrebe javnih resursa za političku promociju te primjere plaćenog oglašavanja iako je to strogo zabranjeno prije službenog početka kampanje. Konkretni primjeri dolaze iz Visokog, Busovače, Banje Luke, Drvara, Zvornika, Bileće…

Posebno problematičnim smatraju ulazak u školska dvorišta, bilo da je riječ o podjeli poklona djeci pred školama u Banjoj Luci, što su radili kandidati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), postavljanja billboarda u dvorište osnovne škole u Busovači na kojem se promoviraju kandidati Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), ili darivanje i podjela rasporeda sati u Visokom na kojima se nalazi fotografija aktualne gradonačelnice i kandidatkinje za novi mandat na toj poziciji Amre Babić uz poruku “Sretno, đače prvače!”.

Nezavisna lista ‘Zajedno za Visoko’ tvrdi da je gradonačelnica i prethodnih godina ovako čestitala početak školske godine. Foto: TI BiH / Facebook

Nezavisna lista “Zajedno za Visoko”, koju predvodi Amra Babić, ne vidi ništa sporno u tome. U objavi na Facebooku, koja je uslijedila nakon brojnih kritika, naveli su kako je “ovako prethodnih šest godina gradonačelnica čestitala svim prvačićima početak školske godine, poklanjanjem rasporeda časova i drugim prigodnim poklonima”. Navode i kako “prethodnih šest godina nije bilo komentara, niti je bilo bitno”, ali za ono što se događa ove godine smatraju da su “orkestrirani napadi na svim lokalnim portalima plaćenih botova i bezimenih novinara”.

“Mi smo protiv svake zloupotrebe djece u bilo koje svrhe, a posebno izborne […] malodobna djeca nemaju biračko pravo, a njihovi roditelji glasat će za koga oni žele. Ali ovolika količina zlobe, mržnje, animoziteta prema ženi za koju znamo da beskrajno voli svoju djecu i ima veliku empatiju za svako drugo dijete i da ih nikada ne bi zloupotrijebila u bilo koje svrhe”, navode iz Nezavisne liste “Zajedno za Visoko”.

I iz ureda gradonačelnice, za koju su rekli da je na godišnjem odmoru, potvrdili su da ona “svake godine daje poklone, ali sad se potrefilo da su blizu izbori”.

“Nije se sad sjetila zbog izbora, nego uvijek to radi”, rečeno je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kršenje prava djece

“Nije prvi puta da se djeca otvoreno zloupotrebljavaju u političke svrhe, ne samo djeca nego i generalno ranjivije kategorije stanovništva. Ovo je nešto što ne samo da treba biti sankcionisano zakonski, gdje treba da reaguju uredi ombdusmana i drugih institucija i organizacija koje se bave zaštitom prava djece. To je nešto što ne bi smjelo biti moralno i etički prihvatljivo u izbornoj kampanji”, smatra Jelena Tanasković Mićanović, koordinatorica za javne politike Koalicije “Pod lupom”.

I Koalicija je nedavno počela bilježiti aktivnosti koje provode politički subjekti po Bosni i Hercegovini, a koje imaju sve karakteristike izborne kampanje, iako ona počinje tek 16. listopada. Ukazuju kako “birači i biračice mogu i sami poslati poruku političkim subjektima na izborni dan da li žele takvu kampanju ili žele kampanju zasnovanu na rješavanju lokalnih problema”.

“Pored činjenice da se navedenim potezima krše prava djece, da se krši zakon kada je u pitanju vrijeme kampanje, povrh svega imamo i zloupotrebu javnih resursa od strane političkih subjekata koji dolaze sa pozicije vlasti u ovim slučajevima, koji troše javni novac za vlastitu promociju. To je neprihvatljivo, zakonski i etički, i zaslužuje i javnu osudu, ali i konkretne sankcije”, dodaje Tanasković Mićanović.

Gradonačelnica Babić i njezine kolege dosjetili su se i da, na obilježavanju otvaranja radova na vodovodnoj mreži “Voda za 12.000 stanovnika”, iskoriste aktualnu situaciju sa sprečavanjem širenja koronavirusa, pa su okupljeni nosili zaštitne maske s obilježjima Nezavisne liste “Zajedno za Visoko”. Korak dalje otišli su u Bileći, pa je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske organiziralo podjelu steonih junica u Bileći ispred privatne mljekare čiji je vlasnik kandidat za općinskog načelnika. Stranka demokratske akcije (SDA) pozvala je, prema navodima Transparency Internationala, učenike i roditelje s područja Zvornika da preuzmu obrasce za sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca i zatraže pomoć u njihovom popunjavanju u stranačkim prostorima. Sufinanciranje provodi Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

Vlasnik spomenute mljekare u Bileći, ujedno i kandidat SNSD-a za općinskog načelnika, Nenad Vukoje odbacuje bilo kakvu povezanost s kampanjom. Upitan je li za podjelu steonih junica mogao biti izabran i drugi trenutak budući da uskoro predstoje izbori na kojima je upravo on kandidat, odgovara da je sve “splet okolnosti”.

“Realizacija projekta je krenula u oktobru ili novembru prošle godine i trebala je da završi u martu, ali se pojavila korona i nije se moglo nastaviti s projektom do jula ili avgusta. Podjela grla u septembru je samo splet okolnosti i nema nikakve veze sa izborima, niti ima mogućnosti ili razloga da to povežemo. Jedino to može povezati onaj ko hoće da veže”, objasnio je Vukoje.

Poslom vrijednim milijun maraka, u kojem je pola sredstava osiguralo Ministarstvo poljoprivrede kroz IFAD projekt, 40 posto plaćaju sami proizvođači i deset posto lokalne vlasti, obuhvaćeno je još 12 općina na istoku Bosne i Hercegovine. Vukojina mljekara pojavljuje se kao partner u projektu.

Stranački aktivisti dijelili su i poklone djeci u školskom dvorištu. Foto: TI BiH

I promatrači Koalicije “Pod lupom” su zamijetili intenziviranje javnih radova, financiranih iz javnih budžeta, a za što navode kako je karakteristično za svako predizborno vrijeme. Osim toga, ukazuje Tanasković Mićanović, “intenzivirane su i aktivnosti političkih subjekata na društvenim mrežama, nerijetko kroz sponzorisane oglase na Facebooku, što spada u plaćeno oglašavanje koje je zakonom zabranjeno, osim u periodu zvanične izborne kampanje”.

“Posebno zabrinjavaju informacije o navodima o zloupotrebama glasanja putem pošte, koje dolaze iz različitih krajeva BiH. Ova vrsta izborne nepravilnosti bila je izražena i tokom izbora 2018. godine, s tim što sada imamo daleko veći broj zloupotrijebljenih podataka birača koji su u BiH, tu žive, tu im je prebivalište, a ipak ih neko prijavljuje za glasanje putem pošte”, navodi Tanasković Mićanović. Uvjerena je da će Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH / CIK BiH), kao i druge nadležne institucije, “reagovati i naći načina da se ovoj praksi stane u kraj, a počinioci identifikuju i adekvatno sankcionišu”.

Na adresu CIK-a BiH već su stigle i primjedbe iz Transparency Internationala, čiji su promatrači uz sve navedene nepravilnosti, više ili manje originalne i nove a uglavnom već prokušane i stare, zabilježili i niz “uobičajenih” postupaka. Među njima su i pritisci na zaposlene u javnom sektoru, plaćeno oglašavanje institucija koje promovira pojedine kandidate, korištenje prostorija institucija za promociju stranaka i kandidata, omogućavanje posebnih pogodnosti, “besplatnih” pregleda, lijekova, popusta…

Na izbornoj kampanji se ne štedi

Sumirajući rezultate monitoringa na prvoj trećini puta do izbora, TI BiH ukazuje kako presjek podataka, koje su prikupili u mjesec dana, upućuje na to da će broj infrastrukturnih radova koji su tempirani značajno premašiti brojke iz prošle godine, koja nije bila izborna. Uz podsjećanje da se “na izbornoj kampanji kod nas ne štedi”, Traljić upozorava na “povećanu raspodjelu budžetskih subvencija koje se nikada do sada nisu davale”, te navodi primjere “nekoliko načelnika koji su dijelili novac u kešu penzionerima i učenicima”. Od 263 javna događaja koja su pratili promatrači te organizacije, dodaje, na njih 70 posto govor su držali kandidati na izborima, od kojih mnogi nemaju nikakvu javnu funkciju, što “jasno pokazuje da se i javni događaji organizuju zbog izborne promocije”.

“Zabilježili smo i nekoliko primjera reklamiranja javnih institucija u kojima se otvoreno promovišu kandidati na izborima iako je to zakonom zabranjeno. CIK-u BiH smo uputili 20 prijava zbog preuranjene kampanje jer su stranke već istakle billboarde iako to zakon zabranjuje. To se nije dešavalo proteklih godina u ovolikoj mjeri da se billboardi istaknu dva mjeseca prije kampanje. Očigledno je pomjeranje izbora dovelo do toga”, konstatira Traljić.

U dvorištu osnovne škole u Busovači postavljen je stranački billboard. Foto: TI BiH

Uz spomenute maske u Visokom, koronakriza je i drugdje iskorištena za kampanju, pa su pojedinim političkim dužnosnicima samo otvorene nove mogućnosti. TI BiH u tom smislu ukazuje na slučaj u Drvaru, gdje je donaciju zaštitne opreme iz Malezije tamošnjem Domu zdravlja uručio Nikola Špirić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Osim što mu to nije u opisu posla, konstatira Traljić, Špirić se tom prilikom zahvalio članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku što je usmjerio tu donaciju u Drvar. I nije Špirić jedini, jer su nevladini aktivisti koji prate predizbornu kampanju imali brojne prijave s terena gdje su doniranu opremu ili humanitarnu pomoć ugroženima dijelili stranački aktivisti.

“Uzimajući u obzir kako izgleda predizborni period u BiH, trendove i nepravilnosti koje bilježimo od 2014. godine, ove godine se čini da je situacija s COVID-om 19 dodatno doprinijela još i ranijoj kampanji, koju politički subjekti provode posebno na društvenim mrežama. Takođe, imamo i situacije gdje se borba sa virusom koristi za promociju kandidata, kao najprepoznatljivija referenca ili pak u suprotnom smjeru, napadima zbog, po nekima, neadekvatne borbe s virusom. Ono što nije u redu niti normalno jeste da se na pandemiji pokušavaju uzeti jeftini politički poeni”, smatra Tanasković Mićanović.

Na kraju, postavljeno je pitanje objema konsultiranim organizacijama o tome kako spriječiti provedbu kampanje iako ona još nije počela, ali i kako spriječiti trošenje javnih resursa. I na kome je odgovor i moguće rješenje problema ako su manipulacije već prepoznate i prijavljene.

“Cilj monitoringa koji provodimo jeste upravo dokumentovanje svih vrsta zloupotreba javnih resursa u kampanji kako bismo imali osnova za zagovaranje izmjene zakonskih rješenja koja regulišu ovu oblast i svakako stati ovome u kraj. Naravno da je za tako nešto potrebna i politička volja, koje nije bilo svih ovih godina, ali na evropskom putu Bosna i Hercegovina će se svakako morati suočiti sa ovim problemima”, konstatira Srđan Traljić.

Podsjećajući kako je “izborni folklor u vezi s lokalnim izborima 2020. godine samo nastavak praksi koje politički subjekti provode u manjoj ili većoj mjeri za svake izbore”, Jelena Tanasković Mićanović napominje kako Koalicija “Pod lupom” godinama upozorava na nepravilnosti, ali i daje preporuke “za unapređenje zakonskog okvira kako bi se stalo u kraj ovim praksama”.

“Nužno je usvojiti krovni zakon o političkim organizacijama, zakonski definisati i spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhu izborne kampanje, precizirati odgovornost za političke subjekte u vezi s tim, kao i regulisati izbornu kampanju na društvenim mrežama. Pored zakonskih unapređenja, nužno je i da politički subjekti sebe politički izdignu iz kampanja koje se vode na temeljima populizma, kratkoročnih vidljivih projekata netom pred izbore jer moraju shvatiti da to ima i domino efekat”, konstatira Tanasković Mićanović.

Prema njezinim riječima, “brojni građani su isfrustrirani ovim vidom vođenja politike, što i za političke subjekte u konačnici ne donosi glasove, a vrlo vjerovatno polovinu biračkog tijela tjera u apstinenciju”.

“Vrijeme je da politički subjekti počnu uvažavati biračko tijelo na način da se za glasove bore svojim radom tokom četiri godine mandata, a ne u posljednjih šest mjeseci pred izbore. Tako bi i oni pokazali svoje demokratsko sazrijevanje i poveli svoje lokalne zajednice – pa i državu – naprijed”, zaključuje Tanasković Mićanović.